quarta-feira, 13 de abril de 2016

Brazil ho Guiné Ekuatorial hanesan nasaun luzófonu úniku ne'ebé tuun iha tinan ne'e


Brazil ho Guiné Ekuatorial sei hanesan nasaun luzófonu rua úniku ne'ebé maka tinan ne'e iha diminuisaun, haktuir ho informasaun sira ne'ebé fó sai iha loron-tersa ne'e hosi Fundu Monetáriu Internasional, iha nia relatóriu kona-bá Perspetivu hosi Ekonomia Mundial.

Relatóriu, ne'ebé fó sai iha loron-tersa iha Washington, haree katak Brazil hasoru diminuisaun foun ida hosi 3,8% iha tinan ne'e, halo dezempregu ba média ida ho 9,2% iha tinan ne'e no agravamentu ba 10,2% iha 2017, no inflasaun sei tuun neineik iha tinan ne'e - hosi 9 ba 8,7%.

Guiné Ekuatorial, ne'ebé iha fulan ne'e hala'o eleisaun prezidensiál ne'ebé kritikadu tebes hosi opozisaun tanba laiha liberdade, sei iha diminuisaun maka'as iha fatin luzófonu: 7,4% no tau hamutuk ho diminuisaun hosi Produtu Internu Brutu (PIB) kuaze 2% iha 2017.

Analista sira hosi FMI hatete katak diminuisaun iha Brazil "hamosu impaktu sira iha empregu no iha rendimentu real sira, no laiha serteza internu sira limita nafatin kapasidade hosi Governu hodi formula no hala'o polítika" rekuperasaun ekonomia nian.

Hafoin tinan rua tama iha diminuisaun, ekonomia boot liu iha Amérika-Súl sei fila ba kresimentu iha tinan oinmai, maibé média anual sei besik ba zero, hatete hosi FMI ne'ebé alerta ba "grau ida ne'ebé la loos" ne'ebé haleu hosi previzaun sira ne'e.

Diminuisaun iha Brazil "sai hanesan razaun prinsipál sira ne'ebé motiva ona revizaun iha kresimentu mundiál ne'ebé ki'ik iha atualizasaun ikus" hosi previzaun sira iha fulan-Janeiru iha tinan ne'e.

FMI defende katak Governu tenki "perzerva nafatin iha esforsu sira hodi hametin orsamentu hodi hametin rekuperasaun ida iha konfiansa no iha investimentu", no rekoñese katak "hanesan espasu iha medida temporáriu sira iha despeza limitadu maka'as hanesan medida fiskál importante sira iha prazu badak".

Maski nune'e, dezafiu importante liu maka hasoru ho "rijidez no direitu sira ne'ebé hetan hamutuk ho despeza" hamutuk ho implementasaun hosi "reforma estrutural sira ne'ebé aumenta produtividade no kompetividade, inklui programa konsesaun ba infraestrutura sira hanesan importante hodi hametin kresimentu potensial".

Aumentu hosi PIB.....2016.....2017

Angola..................2,5.....2,7
Brazil.................-3,8.....0,0
Cabo Verde..............2.9.....3,5
Guiné-Bissau............4,8.....5,0
Guiné Ekuatorial.......-7,4....-1,9
Mosambike..............6,0.....6,8
São Tomé & Prínsipe.....5,0.....5,5
Timor-Leste ............5,0.....5,5

(Fonte: World Economic Outlook)

SAPO TL ho Lusa

Sem comentários: