domingo, 8 de maio de 2016

Reuniaun ba igualidade jéneru CPLP sei hala’o semana oin iha Dili


IV Reuniaun Ministru Responsável ba Igualidade Jéneru no Empoderamentu Feto CPLP nian, sei hala’o iha Dili, semana oin, hafoin halo tiha kanselamentu tanba delegasaun barak maka lakonfirma sira-ninia prezensa. 

Tuir fonte hosi sekretaria estadu Timór ba apoiu no promosaun sosioekonómika feto (SEAPSEM), ne’ebé horisehik dehan ba Lusa katak, reuniaun refere kansela, ohin esplika fali katak desizaun hosi delegasaun Angola atu partisipa hakarak atu enkontru refere hala’o.

"Ha’u konfirma katak reuniaun ne’e sei hala’o duni iha segunda-feira no tersa-feira, tuir ajenda ne’ebé iha ona", dehan fonte SEAPSEM.

Fonte ne’e hatutan tan katak alénde delegasaun hosi Portugal, São Tomé e Príncipe ho Kaboverde ne’ebé fó ona konfirmasaun ba sira-ninia prezensa, delegasaun Angola nian mos, konfirma sira-ninia prezensa iha oras ikus.

“Tanba ne’e maka maski reuniaun refere kansela ona, maibé sei hala’o hikas tuir ajenda ne’ebé iha”, nia esplika.

Sorumutu iha Dili ho tema "empoderamentu ekonómika feto, jéneru no globalizasaun" maka sai nu’udar inisiu hosi reuniaun setoriál oioin ne’ebé sei hala’o iha reta ikus prezidénsia Timór nian hosi Komunidade Nasaun Lian Portugés (CPLP).

Timor-Leste iha fulan abril liu ba sai hanesan nasaun sudeste aziátika datolu ne’ebé halo tuir planu asaun nasionál hodi aplika Rezolusaun 1325 hosi Konsellu Seguransa Nasoens Unidas kona-ba tema Feto, Dame no Seguransa.

Planu asaun ne’e, aprova iha 26-abril hosi Konsellu Ministru, no prepara ona ekipa ida ne’ebé lidera hosi Ministériu Interiór no konta ho sira-ninia elaborasaun hamutuk ho reprezentante hosi Nasoens Unidas ho sede iha Timor-Leste, sosiedade sivil, organizasaun feto, ministériu sanulu resin-rua no doadór sira.

“Bazeia ba konflitu armada iha rai-laran iha tempu uluk nian ne’ebé feto ho labarik maka sai vítima prinsipál, maka importante tebes atu iha sira-ninia partisipasaun ba promosaun dame no seguransa, protesaun ba violasaun direitu umanu nomós hetan justisa no serbisu hodi hasoru diskriminasaun”, tuir Governu Timór fó sai.

Planu asaun – projetu ne’ebé hanesan mos ho ida ne’e adota ona iha Indonézia no Filipina – inklui partisipasaun feto, prevensaun, protesaun no harii dame.

SAPO TL ho Lusa 

Sem comentários: