domingo, 8 de maio de 2016

Ukun-Nain Sira! Jornalizmu Laos Krime Ida


Alberico da Costa Junior, opiniaun*

(Reflesaun Ida ba Komemorasaun Loron Liberdade Imprensa Internasionál)

Fraze tópiku husi artigu ne’e loloos mai husi lian Inglés,  “journalism is not a crime”. Ida-ne’e nu’udar slogan kampaña internasionál nian hasoru aktu legál sira ne’ebé kriminaliza rezultadu públikasaun mídia nian.  Tuir politíku ka ukun-nain sira, produtu jornalistíku ne’ebé lafó benefisiu ba sira ka notisia ne’ebé iha tendensia atu hafoer sira ninia imajen nu’udar susuk ne’ebé bainhira deit bele book sira nia tilun. Ho públikasaun ne’e, sira buka dalan oioin hodi lori jornalista ka kanál mídia ne’e ba prosesu legál. Maske dalaruma sira rasik ko’alia barak kona-ba papel mídia nian iha prosesu harii Estadu no prosesu harii demokrasia. Ida-ne’e fakta empiris ne’ebé mosu iha nasaun foun ne’e. Ukun-nain ka entidade balu alérjiku tebes ho públikasaun mídia ne’ebé temi sira ninia partisiapasaun iha kazu ruma. Ema sira ne’ebé iha podér ka iha autoridade tauk tamba lakohi sira nia naran foer no hakarak sai inosente deit. Loloos ne’e, sira apresia no respeitu rezultadu jornalizmu ne’ebé jornalista sira produs tamba ajuda ona Estadu hodi hametin prosesu demokratizasaun no boa governasaun iha railaran. 

Konsekuensia husi sistema politíka demokrasia mak tenke diferente iha opiniaun kona-ba buat hothotu iha prosesu buka dalan atu rezolve problema ruma. Diskusaun, protestu, manifestasaun, dialogu no kontrolu nu’udar mekanizmu husi demokrasia ne’e rasik. Tan-ne’e buat ida diferente iha hanoin ka opiniaun iha organizasaun kiik até organizasaun iha nivel Estadu konsidera nu’udar buat baibain. Ida-ne’e lakonsidera nu’udar bareira. Timor-Leste nu’udar nasaun foun ne’ebé iha prosesu harii Estadu, opta sistema politíka demokrasia no ratifika konvensaun internasionál lubuk ida, nune’e iha prosesu harii demokrasia [democracy building] too agora sei iha prosesu tranzitóriu ba demokrasia ida-ne’e maduru. Ezatamente, ne’e sei depende loos oinsa elementu hothotu iha nasaun ne’e maduru iha iha demokrasia, nune’e bele garante kualidade demokrasia iha rai laran. 

Atu proteje kualidade demokrasia ne’e no halo povu Timor-Leste sai maduru iha demokrasia, papel mídia iha momentu ne’e necesáriu tebes. Mídia iha duni papel importante relasióna ho formasaun opiniaun públiku nian. Kualidade demokrasia ne’e garantidu bainhira iha komunikasaun di’ak entre povu no sira ne’ebé ukun liu-husi mídia nu’udar instrumentu demokrasia. Karik laiha mídia, oinsa politíku sira bele komunika ho sira nia povu iha area rurál sira. Mídia sei hala’o ninia funsaun sosiál ho di’ak baihira liberdade imprensa garantidu. Tamba imprensa ne’ebé livre akontese deit iha nasaun demokratiku sira laos nasaun sira autoritarian ne’ebé iha tendensia militeristiku. Só demokrasia deit mak bele proteje liberdade imprensa no só midia deit mak bele garante komunidade ida demokratiku liu-husi ninia públikasaun, nune’e públiku nia direitu atu hatene ne’e bele realize . Demokrasia lahó liberdade imprensa ne’e laos demokrasia, maibé ne’e autoritarian.  

Konstituisaun República Democratica de Timor-Leste (RDTL) nu’udar konstituisaun ida husi konstituisaun sira-ne’ebé di’ak-liu iha mundu tamba hatu’ur momos kedas liberdade espresaun no liberdade imprensa. Iha parte seluk, báze legál aas-liu ne’ebé Timor-Leste ratifika mak Deklarasaun Universal internasionál kona-ba direitu sivil politíka 1945, Artigu 19: Direitu ba opiniaun no espresaun, inkui mós direitu liberdade atu buka, simu no hato’o informasaun no ideia liu-husi mídia. Tuir hakerek-nain, ida-ne’e nu’udar razaun nato’on ba mídia atu hala’o ninia serbisu ba interese públiku tamba hato’o informasaun ba públiku nu’udar dever konstitusionál mídia nian hodi hatan direitu públiku nian atu hetan informasaun. Enkuadramentu legál sira temi iha leten nu’udar razaun prinsipál katak jornalizmu laos aktu krime ida, maibé lei sira ne’ebé produs dalaruma kontra fali konstituisaun no deklarasaun internasionál sira tamba lei ne’e nu’udar produtu politíka. Maske, iha konsultasaun barak iha prosesu halo lei ne’e, maibé ikus mai politíku sira mak diskute no aprova. Entau ninia rezultadu sai mai tenke tuir politíku sira nia interese. Atu defende sira nia interese, sira ne’ebé halo no hala’o lei produs lei sira ne’ebé latuir prinsípiu demokrasia. 

Direitu ba onra no privasidade, espesialmente ba naran di’ak no reputasaun mós garante iha Konstituisan RDTL, Artigu 36. Maibé mídia iha papel importante ida mak atu defende sidadaun nia direitu atu hetan informasaun tamba meta [goal] husi serbisu mídia nian mak interese publiku. Kódigu Étika jornalista no Lei Komunikasaun Sosiál mós hateten jornalista tenke respeitu ema nia naran di’ak, maibé iha izensaun ka pengecualian, kuandu mídia hato’o notisia ne’ebé iha relasaun ho korupsaun no violensia domestika, ne’e parte ida husi interese públiku no ne’e laviola ema ruma ninia privasidade. Ezemplu, membru governu ida baku nia feen no oan. iha parte ne’e mídia iha dever atu públika, ne’e laos defamasaun tamba violensia domestika ne’e krime públiku. Ezemplu seluk mak, bainhira membru governu ka deputadu ida uza sasan Estadu nian ba interese privadu, mídia iha dever atu públika kazu sira hanesan ne’e.

Funsaun kontrolu sosál mídia nian importante atu halo kontrolu ba prosesu dezenvolimentu nasionál tamba kontrolu ne’e buat importante ida atu hatu’ur buat hotu tuir nia dalan no evita failansu sira ne’ebé labele akontese tan iha futuru. Jornalista iha dever tomak atu respeitu prinsípiu presumpasaun inosente ka azas praduga tak bersalah, liliu oinsa atu evita buat ida trial by the press. Tan-ne’e, kanál mídia sira babain kuandu públika notisia sira ne’ebé relasióna ho asuntu korupsaun sira babain uza liafuan “diskonfia”. Sira ladireitamentu temi ema ida-ne’e ninia partisipasaun iha aktu korupsaun. Karik iha salan ruma relasíona ho notisia ne’e, iha mekanizmu direitu koresaun ka direitu resposta. Buat rua ne’e hatuur momos iha Kódigu Étika jornalista nia no Lei Komunikasaun sosiál atu rezolve desputa entre mídia ho públiku ne’ebé kauza husi públikasaun notisia mídia nian.

Aktu politíku sira ka entidade balu lori jornalista ka kanál mídia sira ba tribunál nu’udar atitude anti-demokrasia no anti-boa governasaun tamba uza fali instrumentu legál sira ne’ebé lademokratiku atu hamate papel mídia nian iha país demokratiku Timor-Leste. Nasaun foun ne’e opta sistema polítika demokrasia no nia konstituisaun Artigu 40 - 41 garante liberdade imprensa no espresaun, maibé iha produtu lei balu mak sai satan no sai amesa ba serbisu jornalista nian iha railaran. Ezemplu, Lei Kódigu Penál, Artigu 285 kona-ba Denúnsia Kulunioza. Artigu ida-ne’e nu’udar lasu ida ba pratikante mídia sira bainhira hato’o informasaun ne’ebé lahó faktu tenke tama ba kadeia. 

Entau, ida-ne’e jornalista sira hahú moris iha ambiente ida lahakmatek, sira komesa halo sensura ba sira nia an-rasik hodi lahalo kobertura ba kazu korupsaun sira ne’ebé ninia impaktu makaas tebes povu nia moris di’ak. Loloos ne’e, prokuradór sira uza Kódigu Sivil no Lei Komunikasaun Sosiál hodi rezolve tamba artigu defamasaun ne’ebé kauza husi públikasaun mídia hasai ona husi Kódigu Penál. Maibé ita nia prokuradór sira uza fali Artigu 285 hodi halo akuzasaun hasoru jornalista ka kanák mídia sira. Ida-ne’e iróniku tebes tamba lialos [kebenaran] ne’ebé mídia hato’o nu’udar kebenaran fungsional, laos lialoos iha aspeitu filosofia. Bele dehan notisia ne’ebé Timor Post hatoo ne’e hanesan informasaun inísiu ba instituisaun judisiál sira atu halo investigasaun ba abuzu podér ne’ebé diskonfia mosu. 

Komisaun Anti Korupsaun (KAK) ho Ministériu Públiku nia serbisu atu halo investigasaun ba kazu notisia kona-ba abuzu podér sira ne’ebé diskonfia akontese laos kriminaliza fali notisia ne’ebé kanál mídia sira públika. Iha situasaun ida agora difisil atu ukun-nain sira ka sira ne’ebé hala’o lei no orden latene aas funsaun mídia nu’udar kontrolu sosiál. Tan-ne’e Jornalista sira iha obrigasaun atu la’o tuir prinsípiu sira universál jornalizmu nian no tenke obdese ba Kódigu Étika jornalista nian tamba ida-ne’e nu’udar dalan di’ak-liu atu evita risku no amesa legál ne’ebé bainhira deit bele mosu.

Hein katak Konsellu Imprensa ne’ebé harii ona ne’e bele estabelese kóperasaun ho instituisaun judisiál sira hodi halo akordu ruma, nune’e labele uza Kódigu Penál, Artigu 285 hodi halo akuzasaun. Maibé uza Kódigu Sivil no Lei Komunikasaun Sosiál nian hodi prosesu kazu sira ne’ebé iha relasaun ho públikasaun notisia mídia nian. Priméru Ministru Rui Maria de Araujo iha ninia deklarasaun imprensa ne’ebé hato’o públikamente iha Tersa (3/5) relasióna ho loron Liberdade Imprensa Mundiál ne’e furak loos. Doutór Rui hodi Governu nia naran promote sei garante nafatin liberdade imprensa iha railaran. Maibé, medida ne’ebé nia foti hodi lori Timor Post bá prosesu legál ne’e kontroversiál. Ida-ne’e halo públiku laran-ruak no kestióna. Karik ne’e nu’udar sinál ida [lampu hijau] husi PM atu dada filafali ninia keisa hasoru Timor Post husi Ministériu Públiku? Ita hein.
  
Hakerek-nain nu’udar Prezidente Konsellu Étika
Asosiasaun Jornalista Timor Loro Sa’e (AJTL)
Editór Radio Liberdade Online no Ativista
Dewan Solisaritas Mahasiswa Timor-Timur (DSMPPTT)

*Radio Liberdade Dili

Sem comentários: