sábado, 6 de janeiro de 2018

Horta: Se Iha Fronteira Maritima Permanente, Maibe La Denzenvolve Greater Sunrise, Ekonomia La Muda


Ministro de Estado e Conselheiro para Seguransa Nasional, Dr. Jose Ramos Horta ba jornalista sira iha palacio prezidensia informa kona ba progresu negosiasaun maritime.

Horta hateten katak liga ho progresu fronteira maritime, ne’ebe mak responsabiliza hosi Ministro Adjunto do Premeiru Minstru para a Delimitaçao de Fronteiras ba Asumtu Fronteira Maritima, ne’ebe assume hosi Hermenegildo Augosto Cabral Pereira katak povu hatene ona nutisia ne’ebe sai ona fulan kotuk liu ba, kona ba iha ona akordu prinsipiu maske akordu formal sedauk asina, maibe akordu iha ona ba fronteira maritime.

Australia simu prinsipiu reklamasaun Timor nian ba linha mediana iha fronteira maritime permanente, mais falta resolve asumtu boot ida konaba dezenvolvimentu Tasi Timor, dezenvolvimentu greater sunrise, ne’e mak senhor Xanana Gusmao sei kontinua halo esforsu iha liur ho parseiru oin-oin, inkluindu parseiro investedor sira, hodi hare modelnu saida mak diak atu dezenvolve greater sunrise, tanba se ita iha fronteira maritime permanente maibe la konsege dezenvolve greater sun rise, ne’e ita bele orgullu ho fronteira maritime maibe ita nia ekonomia nafatin. Bayundan maran, greater sunrise la dezenvolve ita konsilida ita nia soberania tanba hetan fronteira martima maibe osan la tama. Osan so bele tama bainhira ita hetan parseiru internasional, ne’ebe ho capital investimentu boot Billioens dolar, ho teknologia ne’ebe boot e que fiar Timor-Leste, no hateten ami prontu atu investe iha greater sun rise no desizaun ne’e sedauk halo, tanba ne’e mak maun Xanana sei iha liur hodi buka dalan. Ami hatete ona prosesu kona ba dezenvolvimentu greater sun rise, ne’ebe Xanana Gusmao ho nia team desidi no ida ne’e diak, governu sei apoiu, ida ne’e importante e urjente”, hateten Horta.

Horta esklarese liutan katak laos fasil atu halo investimentu foun ba mina no gas tanba enerjia renovavel iha mundu kadaves aumenta.

Horta halo ezemplu katak iha nasaun Norwegia 60% kareta ne’ebe lao iha Norwegia, agora la uza mina ona, uza deit eletrisidade ou gas, maske Norwegia produtor mina ne’ebe boot tebes maibe sira hahu ona alternative seluk. Uniaun Europa nia politika iha future lakohi tan atu importa tan mina, ida ne’e signifika folin mina sei tun.

Ba TAFARA.TL Horta hateten ho situasaun ne’ebe komesa implementa ona iha nasaun seluk, ho nune’e ba Timor-Leste importante tebes hodi dezenvolve seitor agrikultura no turismo.

“Iha tinan 10 nia laran ne’e lolos governu devia apoia ona makas iha seitor agrikultura. Ohin loron Timor-Leste devia 100% auto sufisiente agrikultura, afinal ita sei importa buat hotu. Portantu tenke hare buat ne’ebe lao salah iha kotuk, para ba oin ne’e dezenvolve agrikultura, peskas, florestas, turismo”, hateten Horta.

Zevonia Vieira | Tafara.TL | Imajen: Zevonia Vieira

Sem comentários: