quarta-feira, 24 de outubro de 2018

La Koñese Rekursu Minerál Signifika Soberanu Seidauk Kompletu


DILI, (TATOLI) - “Nasaun ida ne’ebé la koñese ninia rekursu minerál sei nunka bele sai nasaun ida ne’ebé kompletamente soberanu.”

Liafuan xave ida ne’e Prezidente Repúblika sita bainhira loke Konferénsia Internasionál ba dala haat ne’ebé organiza hosi Institutu Petróleu no Jeolojia (IPJ) ho tema: “Dadus Jeolójikus no Informasoens ba Diversifikasaun Ekonómika no Dezenvolvimentu”, ne’ebé hala’o iha Sentru Konvensaun Dili (CCD-sigla portugés), tersa ne’e.

Xefe Estadu esplika koñesimentu jeolójiku hanesan fatór soberania ida no afirma ema ne’ebé koñese di’ak ninia territóriu, iha kapasidade atu demarka no defende territóriu hasoru sira-ne’ebé kaan territóriu ne’e.

Nia hatutan koñesimentu kona-ba meiu fíziku nasionál hanesan fatór fundamentál ida hodi define polítika hirak kona-ba oinsá mak bele uza no okupa territóriu no koñesimentu ne’e mós importante tebes ba fornesimentu bee-moos ba munisípiu sira-ne’ebé seidauk iha bee, ba konservasaun no prezervasaun ambiente nian no mós ba previzaun kona-ba dezastre naturál. Ida-ne’e hotu fó impaktu ba populasaun timoroan nia kualidade vida.

“Ha’u apela ba ita-nia jeólogu sira atu investe maka’as liután iha sosializasaun kona-ba jeolojia no kontinua serbisu iha terrenu ba oin. Imi-nia kna’ar importante duni ba sosiedade ida hanesan ita-nian, ne’ebé laiha koñesimentu ne’ebé natoon atu buka solusaun ba problema ambientál sira-ne’ebé mak mosu”, Lú Olo tenik.

Tuir nia rezultadu hosi levantamentu jeolójiku sira bele uza ba objetivu oi-oin, tanba rezultadu sira-ne’e fó dadus no informasaun hirak ne’ebé importante ba atividade barak hanesan planeamentu kona-ba prosesu buka no hetan rekursu minerál, enerjétiku no bee nian, no jestaun sustentável ba rekursu sira-ne’e.

Alende ne’e, nia dehan planeamentu kona-ba fatin iha ne’ebé bele fila rai no dezenvolvimentu agrikultura liuhosi minerál ne’ebé mak hetan hodi uza ba indústria adubu no korresaun rai nian, projetu konstrusaun sivíl ba tempu badak no naruk hanesan edifísiu, aeroportu, portu, estrada, barrajen no irrigasaun no sel-seluk tan.

“Ita-nia rain hetan bensaun hosi natureza ho rekursus naturais ne’ebé barak tebes. Sira-ne’ebé kaer responsabilidade atu foti desizaun relasiona ho dezenvolvimentu, iha devér atu koñese didi’ak ita-nia potensiál hodi uza rekursus téknikus no sientífikus”, Prezidente tenik.

Nia haktuir Timor-Leste sai ona objetu ba estudu balun, molok Funu Mundiál Daruak, peskiza dahuluk halo hosi kompañia Allied Mining Corporation iha tinan 1937 no konsege identifika ezisténsia hosi minerál metáliku (hanesan osan-mean, manganés, krómiu no makdadi) no la’ós metáliku (hanesan rai-mean, ahu).

Iha 1992-95, Universidade Pembangunan Nasional Veteran hosi Jogjakarta halo levantamentu ne’ebé kompletu kona-ba minerál metáliku no la’ós metáliku, inklui bee-manas, gás no mina-rai.

Iha 2003, UN-ESCAP halo levantamentu ne’ebé kompletu liután kona-ba minerál sira. Iha 2010 mosu levantamentu seluseluk halo hosi Sekretaria Estadu ba Rekursus Naturais hamutuk ho AGP Bandung nian no Korea Institute of Geoscience and Mineral Resources.

Ikus liu, iha tinan 2012 mak IV Governu harii Institutu Petróleu no Jeolojia ne’ebé hala’o ona levantamentu dadus ne’ebé mak kompletu iha munisípiu Manatutu, Dili, Oekusi no Likisa.

Lú Olo hateten IPJ nia misaun prinsipál mak koordena no prodús informasaun jeolójika, arkiva, prodús, jere, rai no fó sai informasaun kona-ba jeolojia, inklui harii parseria hirak ho entidade ne’ebé halo peskiza sientífika no téknika.

“Ha’u rekoñese katak estudu jeolójiku sira-ne’ebé rigorozu no fiar-belek importante tebetebes hodi hasa’e ema nia koñesimentu kona-ba rekursus naturais ne’ebé mak Timor-Leste iha hodi dezenvolve-án no oinsá mak bele uza rekursus ne’e ho sustentável.

“Ha’u hein katak ita sei uza estudu baze la’ós de’it atu halo projetu maibé mós atu propoin no harii polítika, lei no regulamentu sira. Rezultadu estudu sira-nian tenke fó sai ba sidadaun sira, ba komunidade nomós ba kompañia públiku no privadu sira.

Jornalista: Xisto Freitas | Editora: Rita Almeida

Imajen: Prezidente Repúblika, Francisco Guterres Lú Olo, ba jornalista sira hafoin partisipa Konferénsia Jeosiénsia Internasionál ne’ebé organiza hosi Institutu Petróleo no Jeolójia (IPJ) nu’udar uma-nain ba atividade ne’e iha Sentru Konvensaun Dili, tersa, (23/10). Imajen António Goncalves

Sem comentários: