sábado, 22 de dezembro de 2018

Timor-Leste aranka tinan ne'e ho inserteza konabá futuru politiku no ekonomiku


Hafoin tinan rua ho tensaun boot no intensidade politika, ho impaktu signifikativu iha ekonomia, Timor-Leste sei hahú tinan 2019 ho duvida barak, ba dahuluk maka atu hatene tempu hira maka atu lori ho duodesimu.

Hafoin eleisaun lejislativa rua iha menuz tinan ida nian laran no maski vitoria hosi koligasaun maioritariu, tensaun politika ne'e nafatin entre Governu no opozisaun no entre ezekutivu ho parlamentu no Prezidénsia.

Tensaun ne'e asentua iha xumbu sira ne'ebé tutuir malu hosi parlamentu konabá vizita xefe Estadu nian ba rai-liur, ba la iha rezolusaun ba nomeasaun membru na'in sia ezekutivu ne'ebé indijitadu hosi primeiru-ministru no, iha reta final, tanba vetu Prezidente nian ba alterasaun ba lei atividade petrolifera nian.

Obstakulu dahuluk tinan ne'e nian maka avaliasaun ne'ebé maka Prezidente Republika, Francisco Guterres Lu-Olo, atu halo b a Orsamentu Jeral Estadu nian (OJE) ba tinan 2019 - aprovadu iha reta final tinan ne'e nian no ne'ebé maka ho valor ass tebes.

Ho loron 30 hodi avalia dokumentu ne'e - nia demora besik loron 20 hodi promulga tinan 2018 nian, iha setembru - pratikamente dadu ida ne'ebé maka adkiri nasaun ne'e hodi hahú tinan ne'e ho duodésimu.

No se ida ne'e loos duni, duvida ne'e kontinua persebe nafatin tempu hira maka sei dura rejime ida ne'ebé maka, pelumenuz tinan ne'e atrapalla tiha Estadu, kondisiona makas despeza publika sira no, konsekuénsia maka hatun ekonomia, ne'ebé maka depende makas ba osan publiku.

Se Lu-Olo promulga diploma ne'e, entaun rejime duodesimal ne'e sei iha tempu badak deit no ekonomia nasaun nian - ne'ebé maka ladun lao ka iha kontrasaun durante fulan 18 - bele lao ho diak fali.

Sim ida hosi sei implika fundu hodi konkretiza sosa partisipasaun Shell no ConocoPhilips iha projetu Greater Sunrise nian, projetu publiku sira seluk no osan bele sirkula iha ekonomia.

Ho aranke ba projetu importante rua hanesan Portu Tibar, projetu resort Pelican Paradise no fabrika simentu iha Baucau (TL Cement), ekonomia timoroan tenki iha boost importante ne'ebé maka bele marka iha tinan sira oinmai.

Se vetu ida de'it prezidensial nian - espesialmente ho sinal votu kontra Fretilin nian (forsa boot opozisaun nian) ba orsamentu - sei tau nasaun ne'e iha senariu ne'ebé la iha presedente.

Diploma tenki fila fali ba parlamentu ne'ebé maka bankada sira Governu nian, mesmu konta ho apoiu hosi bankada kiik sira hanesan PD, PUDD, FM ho UDT, la konsegue 2/3 ne'ebé nesesariu hodi aprova testu ne'e (iha senariu ne'e konsegue deit 42 hosi fatin 43 ne'ebé nesesariu).

La iha orsamnetu la iha Governu no senariu politiku bele komplika makas, no karik bele obriga fali ba eleisaun antesipada iha senariu ida ne'ebé maka tensu liu do que tinan ne'e nian.

Maski populasaun sira kalma hela, autoridade sira admite aumentu ba numero insidente ka, pelumenuz grau violénsia iha konforntu balun, liu-liu entre grupu joven sira.

Argumentu sira konabá tensaun politika ne'ebé maka vetu ida bele provoka bele la ntoo hodi konsegue promulgasaun xefe Estadu nian ne'ebé maka kestiona hela - hanesan atual primeiru-ministru Taur Matan Ruak halo bainhira nu'udar Prezidente - prioridade ne'ebé fó ba projetu boot sira iha setor hanesan edukasaun no saude.

Ba de'it sosa partisipasaun sira iha Greater Sunrise, Estadu sei gasta dolares millaun 650, ho retornu ekonómiku no finanseiru ne'ebé maka bele demora pelumenuz dékada ida, hafoin gastu adisional ida ne'ebé makas.

Maski esplikasaun publika sira hosi prinsipal arkitetu projetu ba Tasi Timor, Xanana Gusmão, barak iha politika timoroan nian- iha laran no liur hosi opozisaun - kontinua kestiona viabilidade projetu nian.

Asuntu ne'e halo tiha ba kestaun soberania no patriotismu, ne'ebé maka kondisiona tiha parte ba debate.

Senariu ida ne'ebe tensu no la iha serteza iha tinan ida ne'ebé maka asinala momentu importante rua ba Timor-Leste: aniversariu ba istoriku referendu ne'ebé maka maioria hili independénsia ba dala 20 (iha loron 20 Agostu), no aniversariu istorika vizita papa João Paulo II nian ba dala 30 (loron 12 Outubru).

SAPO TL ho Lusa

Sem comentários: