quarta-feira, 30 de setembro de 2020

Investimentu sira iha Timor-Leste la fó prioridade ba kombate hasoru kiak, haktuir hosi UNDP

Responsável hosi UNDP iha Timor-Leste konsidera, iha loron-tersa ne'e, katak investimentu sira ne'ebé Governu timoroan halo la fó prioridade ba kombate hasoru pobreza ne'ebé afeta kuaze metade hosi populasaun no hanesan importante konkretiza polítika sira ne'ebé anunsiadu.

"Timor-Leste iha de'it populasaun hamutuk millaun 1,3 no bainhira ita haree investimentu ida ne'ebé maka gasta daudaun ita hanoin katak ema sira tuir loloos iha kondisaun sira ne'ebé konfortável liu. Maibé ne'e la akontese", hatete ba Lusa hosi responsável hosi Programa ONU nian ba Dezenvolvimentu (UNDP) iha Timor-Leste, Munkhtuya Altangerel.

"Ita presiza, komunidade internasional ho Governu, iha konversa honestu ida, no la'ós de'it evita asuntu. Ne'e presiza konfiansa entre komunidade internasional ho Governu", nia konsidera.

Iha entrevista ba Lusa, Munkhtuya Altangerel analiza ona kontestu hosi dezenvolvimentu Timor-Leste nian iha momentu ida ne'ebé maski iha investimentu públiku maka'as iha dékada rua ikus ne'e maibé nasaun mantén nafatin indikador kiak ne'ebé aas.

"Loos, presiza investimentu. Bainhira ita haree ba dalan oinsá orsamentu Estadu aloka daudaun, ita la haree katak investimentu ida hanesan ne'e bele iha prioridade", nia refere.

"Iha polítika ekonómiku ne'ebé Governu dezenvolve ona, ita haree katak osan ho rekursu sira tenki diresiona ba ema sira. Ne'e hanesna kompromisu di'ak ida maibé iha termu hodi garanti atu kompromisu sira ne'e bele transforma iha osan ho asaun konkretu sira, tenki halo tan asaun barak", nia sustenta.

Altangerel konsidera katak "hafoin tinan 20 servisu nian" hanesan "labele aseita" atu Timor-Leste iha nafatin 46% hosi nia populasaun moris iha pobreza multidimensional, valor ne'ebé aas liu iha sudeste aziátiku.

"Nune'e, sei hanesan importante tebes atu iha tinan 5 to'o tinan 10 oinmai sei rekupera di'ak, maibé rekupera ho oin humanu ida. Planu rekuperasaun tenki sentra iha ema sira ne'ebé presiza hasai hosi kiak. Rekuperasaun verde ida, ho empregu verde ho sustentável sira", nia afirma.

Hanesan ezemplu, destaka nesesidade hodi investe iha joven sira, maioria maka'as hosi populasaun timoroan, ho inisiativa sira ne'ebé estimula mikroempreza sira ho ajuda jerasaun futuru hodi hetan nia potensial.

"Iha Timor-Leste, alkansa de'it 38% hosi potensial hosi joven sira. No sira seluk? Timor-Leste lakohi sai hanesan nasaun ida ne'ebé uza de'it 38% hosi nia kapital humanu. Tanba ne'e, hanesan importante investe iha joven sira ho garanti atu sira iha oportunidade servisu dignu", nia destaka.

Responsável UNDP nian konsidera katak "diminuisaun hosi kiak tenki hanesan objetivu boot", aposta iha área sira hanesan dezenvolvimentu agríkola ho rural", asaun importante hodi avansa iha "soberania alimentar nasaun nian".

"Ita la hatene saida maka sei akontese ho rede hosi fornesimentu alimentar. Ho mudansa klimátika, ita tenki haree ba sistema sira hosi fornesimentu internu. Ne'e hanesan urjente", nia hatete.

Hadi'a sistema bee nian, hodi nune'e populasaun iha asesu ba bee, saneamentu ho reziliénsia ho adaptasaun klimátika hanesan prioridade sira seluk, hamutuk ho konsolidasaun hosi prosesu demokrátiku sira ho estabilidade governativu.

"Tempu hodi atua maka horseik. Tinan-tinan ne'ebé liu ona, ita lakon daudaun oportunidade sira hodi kria baze sira ne'e", nia afirma.

"Politizasaun maka'as hosi buat hotu hanesan ladi'ak tebes iha ambiente atual, tanba TL tenki pozisiona hasoru komunidade internasional ho viziñu sira, desidi atu sai hanesan farol naroman nian ka nasaun konfuzu ida", nia afirma.

Ho 'kolxaun' hosi Fundu Petrolíferu ne'ebé sei alimenta nasaun, nia destaka, nasaun tenki aproveita oportunidade sira ne'ebé disponível no "Governu ho parseiru sira tenki fó prioridade ba área balun ho hafoin mantén dalan ne'e, la'ós halo asaun rihun 10".

Altangerel fó hanesan ezemplu katak mosu beibeik inundasaun regular ka impaktu klimátiku sira seluk ho folin ne'ebé aas tebes iha nível hosi infraestrutura públika sira no iha moris hosi família millaun resin nian, hanesan akontese ona iha inundasaun sira Díli nian iha Marsu.

Nia nota katak situasaun ne'ebé esforsu sira ho osan ne'ebé gasta iha rekuperasaun ho emerjénsia "tuir loloos gasta ho aplika antes, ho medida adaptasaun sira ho reziliénsia klimátika nian", ida ne'ebé boot hosi intervensaun boot hosi UNDP.

"Ne'e presiza planeamentu ho esforsu iha fulan maran sira. Maibé ami haree katak ne'e la akontese ho dalan estruturadu no tanba ne'e ita iha inundasaun ho infraestrutura barak hetan estraga no afeta família sira", nia nota.

Iha ámbitu ne'e, Altangerel destaka projetu ne'ebé foin lalais asina ne'ebé apoia hosi Green Climate Fund – ho kontribuisaun hosi dolar millaun 22 hosi UNDP no dolar millaun 36 hosi Governu - hodi hadi'a reziliénsia ambiental iha nasaun.

Nia esplika katak projetu sentra iha inisiativa sira hodi hadi'a kapasidade hodi hatán iha komunidade hamutuk 130 iha munisípiu fraku neen hasoru mudansa klimátika, uza bioenjeñaria hodi proteje di'ak infraestrutura públika sira ho sasán privadu sira.

"Hanesan hodi identifika ativu komunitáriu sira, bee, saneamentu, ekipamentu sosial sira, estrada sira ho ponte sira ho hala'o asaun ida ba melloria ba klima ho solusaun sira hosi bioenjeñaria nian", nia esplika.

"Ami reforsa infraestrutura ne'ebé iha ka ami harii ona infraestrutura sira hodi garanti atu komunidade sira hetan protesaun hosi eventu klimátiku regular sira", nia subliña.

Altangerel defende katak, iha prosesu ne'em hanesan importante garanti atu projetu sira ne'ebé implementa uza programa sira ho estrutura sira ne'ebé iha, liu mós hosi prosesu desentralizasaun nian.

"Ami tenki husu ba ami nia aan rasik tansá maka ami investe hela millaun resin iha rekuperasaun bainhira osan ne'e bele gasta iha prevensaun", nia nota.

"Ba nasaun ida hanesan Timor-Leste, adaptasaun ho reziliénsia hasoru klima tenki sai hanesan tarefa prinsipal. Lahó ne'e, moris sira sei hetan risku, ita bele iha tan moras sira no hanesan susar garanti funsionamentu hosi parte sira seluk, saúde, edukasaun", nia refere.

Responsável hosi UNDP konsidera mós katak, iha asuntu ne'e, hahú haree menus estima hosi Governu, ho vontade hodi hadi'a kestaun ne'e, nia esplika, hodi pasa hosi fortalese instituisaun lokal sira.

"Iha rejiaun sira ne'ebé kolen ona hodi husu resposta emerjénsia sira no hakarak atua. Konsege desentralizasaun fiskal hodi permiti ba governu sira iha orsamentu lokal sira", nia hatete.

Sapo TL | Lusa

Sem comentários: