terça-feira, 15 de dezembro de 2015

Espesialista sira hosi CPLP analiza iha Díli propriedade hosi rai hanesan fatór ba dezenvolvimentu

 

Espesialista sira hosi CPLP nian hasoru malu iha loron ohin no iha loron-tersa iha Díli hodi analiza dezafiu no solusaun sira ba problema jestaun hosi propriedade rai no nia importánsia hanesan fatór dezenvolvimentu hosi nasaun luzófonu sira.

Objetivu sentrál iha enkontru ne’e, hanesan reuniaun dahuluk hosi komisaun serbisu luzófonu nian kona-bá tema ne’e, maka harii pontu situasaun ida kona-bá propriedade hosi rai iha Estadu membru sira hosi Komunidade Nasaun sira Lian Portugés nian (CPLP).

Tuir ministru Justisa timoroan nian, Ivo Valente, ne’ebé koalia ohin iha sesaun abertura, enkontru ne’e hanesan oportunidade ida hodi debate "problema hosi domíniu rai nian no oinsá maka nia tratamentu iha ita nia ordenamentu jurídiku ida-idak, presiza halo relasaun ho faze oioin no ba grau dezenvolvimentu sira nian” hosi Estadu membru sira hotu.

Ivo Valente, ne’ebé agora prezide konferénsia ministru justisa sira hosi nasaun sira ho lian ofisiál portugés, destaka importánsia atu "fahe esperiénsia sira" iha espasu luzófonu "kona-bá dalan oioin hodi halakon dezafiu sira” hosi propriedade rai nian, "elementu fundamentál ba iha dezenvolvimentu sosiál, polítiku no ekonómiku".

Hanesan deside ona iha konferénsia hosi ministru justisa sira CPLP nian ba dala XIV, ne’ebé hala’o iha Díli iha loron 22 no 23 fulan-Juñu liubá, maka atu prepara planu asaun ida ne’ebé di’ak hodi lori ba enkontru ministeriál setoriál tuirmai.

Planu asaun ida ne’e sei taka iha reuniaun daruak nian hosi komisaun traballu ne’ebé define tiha ona atu hala’o iha Brazil iha fulan neen dahuluk tinan 2016 nian hamutuk ho konferénsia internasionál ida kona-bá Reforma Agrária no Dezenvolvimentu Rurál (ICARRD).

Fó hanoin fila fali katak iha fulan-Juñu, iha Díli, xefe Governu timoroan, Rui Maria de Araújo, konsidera ona katak rezolve problema propriedade iha Timor-Leste, hanesan nasaun sira seluk, hanesan importante tebes hodi bele kria kondisaun seguransa no hamenus risku ba investidór nasionál no internasionál sira, ho nune’e, sei sai elementu sentrál ba dezenvolvimentu iha nasaun.

Rui Araújo fó hanoin katak, iha Estadu membru CPLP barak sei senti difikuldade iha rejistu ba propriedade, ne’ebé pertense ba bizavón sira, maski "halo tiha transferénsia no adaptasaun seidauk regulariza formalmente”.

Situasaun susar sira ne’e afeta hosi prosesu sira hanesan reforma agraria nian, ladún iha projetu sira ba dezenvolvimentu nasionál, kompensasaun ka devolusaun ba Estadu hosi rai sira ne’ebé seidauk reivindikadu.

Dokumentusaun preparadu ba enkontru loron ohin nian iha Díli rekoñse katak determinasaun hosi na’in ba rai nian, iha ámbitu jerál hosi problema ba direitu auténtiku sira, "ne’ebé maka kleur ona sai hanesan kestaun ida estátiku no tuan, kontinua kaer nafatin problema sosiál ne’ebé boot, polítiku no ekonómiku, ho influénsia maka’as iha dezenvolvimentu Estadu sira nian".

"Propriedade ba rai, dalan sira ne’ebé hodi bele tama no uza, ba asaun privadu sira, ba dezenvolvimentu ho projetu nasionál sira ne’ebé boot, marka nafatin moris hosi ita nia povu sira”, hatete iha nota ida ne’ebé ajénsia Lusa simu hosi Ministériu Justisa timoroan nian.

"Fahe esperiénsia sira kona-bá dalan oioin hodi halakon dezafiu sira ne’ebé ita hasoru hanesan improtante tebes hodi nune’e, ita hamutuk, bele identifika, prinsípiu boot sira no liña orientasaun ba dezenvolvimentu hosi temátiku propriedade sira ba rai, elementu fundamentál ba dezenvolvimentu sosiál, polítiku no ekonómiku, iha nasaun sira lian portugés", nia refere.

Ivo Valente konsidera katak, iha kazu timoroan nian, regularizasaun hosi propriedade ba rai nian "hanesan kestaun ida sensível liu ba Ministériu Justisa nian", ne’ebé maka hahú ho "hakat moderadu sira".

Iha realidade Governu agora daudaun hahú ona serbisu iha lejislasaun hodi "regula propriedade ba rai nian", funsiona ona projetu hosi Sistema Nasionál Kadastru nian (SNC), hodi promove rejistu ba titularidade no nain ba rai.

Dezenvolve hosi kompañia ida luzu-timoroan hosi ARM-Apprize no GMN-H ba Diresaun Nasionál Rai sira no Propriedade sira hosi Ministériu Justisa, SNC rekolla no hatama iha baze informasaun sira úniku ida iha identifikasaun parsela nasaun nian.

To’o agora SNC rekolla ona informasaun kompletu hosi rejistu hamutuk 68.319 hosi parte kadastru sira iha munisípio tomak timoroan nian, ne’ebé iha totál hamutuk rihu 50 resin ne’ebé desloka hosi sistema sira rejistu uluk nian.

SAPO TL ho Lusa – Foto: EPA@ António Dasiparu

Sem comentários: