sexta-feira, 22 de janeiro de 2016

Ministra Solidariedade hakarak modelu apoiu sosiál ne’ebé hanesan ho Portugál


Ministra Solidariedade Sosiál hatete ohin katak objetivu hodi reforsa koperasaun bilaterál ho Portugál iha área sosiál mak "halibur ideia no apoiu" hodi adota modelu ne’ebé hanesan iha nasaun.

Isabel Amaral Guterres, ne’ebé ko’alia ba ajénsia Lusa hafoin hala’o vizita ba Centro de Medicina de Reabilitação de Alcoitão, aponta apoiu tékniku no rekursu umanu hanesan nesesidade prinsipál iha sistema sosiál timoroan.

Ministra ne’e rekorda katak primeiru programa bilaterál iha koperasaun entre Portugál no Timor-Leste hahú iha tinan 2003 no subliña importánsia hosi servisu hamutuk entre nasaun rua ne’e.

"Agora ami iha área koperasaun foun mak área reabilitasaun no tanba ne’e ami haree hela sá mak ami presiza, apoiu sá mak bele fó mai ami, iha nível tékniku no rekursu umanu", justifika ministra ne’e.

Horikedas loron-segunda mak Isabel Amaral Guterres to’o iha Portugál hodi vizita instituisaun oioin hodi reforsa koperasaun ho Ministériu Traballu, Solidariedade no Seguransa Sosiál Portugál nian.

Reprezenta governu portugés, sekretária Estadu Inclusão das Pessoas com Deficiência, Ana Sofia Antunes, disponível hodi "fó formasaun no koñesimentu" ho Timor-Leste.

"Durante semana ne’e ami buka atu fó resposta ne’ebé iha no hatudu estrutura ne’ebé funsiona hodi haree sá mak bele halo iha Timor-Leste bazeia ba realidade nasaun nian, sá mak sira presiza", nia hatutan.

Memorandu entendimentu entre nasaun rua iha área ne’e sei asina iha loron-sesta, tenik sekretária Estadu ne’e no subliña katak iha interese hodi "servisu iha koperasaun internasionál hodi dinamiza konstrusaun sentru reabilitasaun ba área defisiénsia".

Programa bilaterál koperasaun finansia projetu oioin ba kombate kiak no promove inkluzaun sosiál ba grupu vulnerável sira, liu-liu labarik sira, joven no ferik-katuas sira, no mós projetu dezenvolvimentu komunitáriu.

SAPO TL ho Lusa

Sem comentários: