quarta-feira, 3 de fevereiro de 2016

Kamberra lakohi fó hikas pasaporte ba testamuña espionajen australiana nian iha Timor-Leste


Governu Austrália lakohi fó hikas pasaporte hosi eis-espiaun ne’ebé tuir lolos tenke fó ninia sasin iha Tribunál Arbitrál, Haia, tuir pedidu Kamberra nian, kona-ba sistema espionajen ne’ebé halo iha Palásiu Governu Timor-Leste, 2004 liu ba. 

Informasaun ne’e fó sai hosi programa notisioza Lateline, TV ABC hodi konfirma katak ministra Negósiu Estranjeiru Julie Bishop, halo intervensaun hodi lafó fila pasaporte hosi ema ida ne’ebé identifika de’it hanesan ‘testamuña K’.

Ema ne’e simu informasaun katak lasimu ninia pedidu kona-ba pasaporte tanba Governu konsidera nia hanesan ameasa ida ba seguransa nasionál, maski xefe ASIO (Organizasaun Austráliana ba Serbisu Sekretu), Duncan Lewis, haktuir ona iha tinan kotuk katak, sei halo buat ida relasina ho pasaporte refere.

“Ministériu Negósiu Estranjeiru lakohi fó ninia pasaporte. No desizaun refere bazeia ba faktu katak (…) autoridade suspeitu ida ne’ebé kompetente liu ho baze sólida no bainhira fó ninia pasaporte, maka señór ne’e bele prejudika seguransa hosi Austrália nian”, tuir karta ida ne’ebé haruka hosi Governu australiana ba testamuña.

Espiaun australianu nian lidera hosi "testamuña K" hodi aproveita obra rekonstrusaun ba iha eskritóriu Governu Timór iha Dili, ne’ebé fó nu’udar koperasaun umanit’aria hosi Austrália, hodi instala ekipamentu espionajen nian iha 2014 liu ba.

Iha tempu ne’ebá, Timor-Leste halo hela negosiasaun ho Austrália relasiona ho akordu foun ba jestaun rekursu petrolífera no gás naturál hosi Tasi Timór.

Timor-Leste konfirma kona-ba akordu ne’ebé asina ona, no kondena Austrália ba hahalok espionajen nomós insisti hodi defini área fronteira maritima, tanba importante hodi defini futuru hosi rekursu ne’ebé ho valór besik to’o dezena millares de milhões de dólares.

Díli halo keisa kontra espionajen ne’ebé Kamberra halo ba iha Tribunál Arbitrál, Haia, no hateten halo ida ne’e tanba Governu Austrália ninia hahalok, hodi akordu refere lalelgál.

Iha prosesu ne’e, testamuña “K” maka importante liu, maibé desde 2012 bandu nia sai hosi Austrália, bainhira ajente ASIO bá halo pasarevista iha ninia uma, no prende tiha dokumentu balun, inklui ninia pasaporte.

Iha inisiu fulan dezembru 2013, ajente ASIO halo ona pasarevista ba advogadu hosi Timor-Leste, Bernard Collaery ninia serbisu fatin, iha Kamberra no prende tiha dokumentasaun hosi Governu Timór.

Materiál ne’e, inklui mos “atividade espionajen hothotu ne’ebé Austrália halo ba Timor-Leste, durante negosiasaun hosi Akordu kona-ba Determinadu Ajuste Marítima iha Tasi Timór (DAMMT)”, tuir Governu fó sai.

Díli hahú prosesu daruak kontra Kamberra tanba halo pasarevista ba Collaery ninia eskritóriu, hodi suspende tiha, keixa kona-ba espionajen nian, bainhira iha fulan maiu tinan kotuk, Governu Austrália devolve hikas dokumentu.

Collaery, ne’ebé mos hanesan advogadu hosi "testemuña K", kestiona kona-ba "oinsá maka prejudika seguransa nasionál hosi Austrália nian ne’ebé ‘K’ haktuir hikas saida maka nia dehan ona, ka halo ona serbisu ilegál iha Timor-Leste.

Advogadu ne’e hateten, kazu refere hatudu katak Austrália kontinua laliga ho akordu ne’ebé asina ona, liu-liu lakohi atu kolabora no respeita Tribunál Arbitrál kona-ba problema hosi Tasi Timór.

“Halo iha nasaun ne’e, nomós labele bá haree família, maka ema ida ne’ebé simu akuzasaun maka’as, no larejeita. No saida maka ami halo? Laiha. Ami husik nia livre. Ida ne’e lamorál no sala”, dehan.

Ne’ebé mos hanesan deputadu independente, Andrew Wilkie – ne’ebé iha tinan kotuk nia rasik hanesan analista ida ba serbisu sekretu australiana nian – konsidera desizaun ba “K” forte tebes.

“Intervensaun hosi ministra ne’e estraordinária. Nia lahalo avaliasaun ba testamuña K tuir pontu de vista seguransa nian. Nia hatudu katak ida ne’e hanesan desizaun polítika, tanba motive polítika nomós diplomátika nian, no laiha ligasaun ho seguransa nasionál”, dehan.

SAPO TL ho Lusa 

Sem comentários: