segunda-feira, 4 de julho de 2016

Governu timoroan apela atu parseiru internasionál sira kontinua apoia Timor-Leste


Governu timoroan apela ohin ba parseiru internasionál dezenvolvimentu Timor-Leste nian atu mantein nia kolaborasaun ho nasaun, aposta iha kresente koordenasaun iha faze dezenvolvimentu infraestrutura no kapitál umanu.

Apelu sira fó sai bainhira hahú reuniaun parseiru dezenvolvimentu nian ne’ebé hala’o entre ohin no loron-tersa iha Dili, ho tema "finansiamentu dezenvolvimentu sustentável Timor-Leste nian".

Hernâni Coelho, ministru Negósiu Estranjeiru rekorda katak Timor-Leste kontinua hasoru dezafiu signifikativu no, hamututk ho parseiru dezenvolvimentu sira, tenke kontinua adapta ho mudansa iha kontestu ekonómiku, sosiál no polítiku.

Transformasaun iha ne’ebé Governu hakarak fortalese instituisaun sira, halo sira sai transparente, efisiente no efikás liután no buka atu "sai hosi rekonstrusaun ba dezenvolvimentu".

Xefe diplomasia ne’e rekoñese "dimensaun servisu" ne’ebé Timor-Leste enfrenta, liu-liu haree ba kontestu ekonómiku internasionál ne’ebé negative tebes, maibé fira iha kontributu ne’ebé apoiu internasionál sei reprezenta hodi alkansa objetivu ne’e.

"Ha’u fiar katak progresu iha tinan hirak ikus ne’e fó dalan mai ita atu laharee de’it ba limitasaun sira, no konsolida ita-nia papél hanesan kondutór hosi ita-nia progresu rasik", nia hatete.

Iha sentidu ne’e nia rekorda katak MNE hamutuk ho parseiru dezenvolvimentu sira prepara hela, livru mutin ida ne’ebé hakarak "hadi’a efikásia no efisiénsia kooperasaun nian" no determina baze ba futuru, no "koloka hotu-hotu iha dalan, prinsípiu no kondisaun ida de’it".

Santina Cardoso, ministra Finansas, destaka faktu Timor-Leste iha "kapítulu foun iha jornada dezenvolvimentu nian" ho faze foun "ne’ebé foka liu ba dezenvolvimentu infraestrutura no kapitál umanu".

Iha parte ne’e, nia haktuir hikas katak oras ne’e daudaun Governu halo hela prosesu reforma oioin, hodi “hametin mobilizasaun hosi rekursu nasionál, hamenus dependénsia ba iha rekursu ptrolífera no garante sustentabilidade iha futuru”.

Reforma ne’ebé inklui mos objetivu hodi aumenta reseita fiskál hosi PIB la’os petrolífera ba 15% iha 2020 no ne’ebé ninia susesu sei depende ba asaun kordenada hosi Governu, parseiru dezenvolvimentu, sosiedade sivil no setór privadu”.

Knut Ostby, kordenadór hosi prezensa ONU nomós reprezentante PNUD iha Timor-Leste, haktuir kona-ba apoiu oioin ne’ebé parseiru dezenvolvimentu sira fó, presija iha kordenasaun barak no di’ak hodi “defini prioridade” no halo asaun di’ak ba iha terenu.

Iha tempu hanesan no bainhira halo serbisu ho Governu nomós parseiru dezenvolvimentu sira, importante atu hametin kuadru lejislativu hodi dada investimentu barak liu tan hosi setór privadu, “ne’ebé esensiál ba dezenvolvimentu”.

“Lideransa Governu nian, labele ati define de’it vizaun hothotu, maibé kria mos kondisaun ba ninia implementasaun. Iha kuadru ne’e ami hakarak atu iha reforma Governu, hodi aumenta reseira tributária no kria kondisaun oioin ba iha setór privadu”, dehan.

“Importante maka fó konfiansa ba investidór sira, hadia kapasidade hosi setór públiku no esperiénsia parseiru internasionál nian sira, inklui asisténsia téknika, ne’ebé sei importante ba matéria ne’e”, dehan.

SAPO TL ho Lusa – Foto: Edite Castro

Sem comentários: