terça-feira, 8 de novembro de 2016

GOVERNU AMBISIOZU DEMAIS BA DEZENVOLVIMENTU RAI LARAN


Organizasaun Noun Govermental Lao Hamutuk konsidera durante ne’e, Governu uza planu dezenvolvimentu ambisioazu liu, basa kapasidade laiha, hakarak halo dezenvolvimentu lalais hodi duni tuir nasaun sira seluk, to’o ikus mai rezultadu la iha.

Peskijador Lao Hamutuk Adilson da Costa hatete, Governu fakar osan barak ba dezenvolvimentu atu halo Timor sai hanesan nasaun Singapura ou Australia, maibe realidade planu sira ne’e la atinji nia metas, tanba investe tiha osan bot sira ne’e ba area dezenvolvimentu, maibe barak mak la iha benifisiu.

“Ita hare Governu investe makas iha aeroprotu Suai, projetu tasi mane, ZEESM no sira seluk, maibe realidade proejtu sira ne’e la  fo benifisiu ba povu sira i halo povu barak sai vitima, iha ami nia peskija povu barak iha Suai labele halo tos ona, tanba sira nia rai barak investe tiha ona ba proejtu sira ne’e,’’ dehan Adilson bainhira halo diskusaun ho diretur Banku Central Timor Leste (BCTL) iha lansamentu relatoriu fundu mina rai ba segundu trimestre, Sesta (4/11).

Adilson hatete, tuir lolos agora dadaun ne’e Governu mos laos investe deit iha area projetu bot sira ne’e, maibe Governu mos presija investe iha area agrikultor, turismu no industria kik sira iha Timor laran, tanba husi setor sira ne’e mos parte ida atu dezenvolve ekonomia rai laran. tanba iha estudu bar barak hatudu bayu undan ne’e sei maran.

“Ita labele dependensia nafatin ba fundu mina rai hodi sustenta nasaun ida ne’e, ita presija investe ona iha area sira ne’e atu aumenta sustentabilidade rai laran, ita hare maske Governu kria programa Planu Estrategiku Dezenvolvimentu Nasional (PEDN) maibe la atiniji nia metas, entaun ita halo investimentu maibe la direta ba povu sira, entaun povu sira iha area rural sira ne’e sei difisil asesu eskola, saude, be mos, eletricidade no sira seluk tan,’’ koalia Adilson.

Tanba ne’e Lao Hamutuk konsidera maske Governu gasta oan barak ba investimentu hodi halo dezenvolvimentu, maibe susar atu hetan fali retornu, tanba Governu nia planu ambisiozu, entaun investimentu barak failha hodi la hetan returno no investimentu balun halo tiha maibe paradu iha dalan klaran no sira seluk halo tiha maibe husik abandona deit nune’e.

“Ita hare Suai suplay base agora paradu hela, uma ba Ministra Finansas ne’ebe halo halo ho luxu, maibe la uja husik abandona deit, edifisiu foun Ministeriu Finansas ne’ebe halo tiha gasta osan bot mos to agora sei abandona, ida ne’e planu investiemntu k ambisiozu,’’ tenik Adilson.

Iha fatin hanesan Filipe Nery Bernado hanesan kordenador administrasaun fundu petroliferu Ministeriu Finansas hatete, Governu Timor Leste hakarak halo investimentu ne’ebe mak bot iha rai laran hodi dada investor mai Timor, maibe Governu seidauk prepara kondisaun ba ema atu mai halo investimentu, hanesan aeroportu Nicolau Lobato nia kondisaun seidauk bele simu aviaun barak no aviaun bot sira seluk, kondisaun estrada, lei ba ema atu halo investimentu seiduak iha.

“Buat sira ne’e mak problema, entaun Governu kria nia investimentu rasik, maibe la hare katak nia kondisaun oinsa, hanesan aeroportu Suai Governu halo tiha aviaun bot husi ne’ebe mak atu para iha neba, mais problema seluk mak Governu Timor Leste foin bok nia Oecusse Indonesia hadia hotu ona iha Atapupu, Governu  Timor foin aeroportu Suai, Indonesia hadia hotu ona aeroprotu Kupang, entaun ema halai uluk ona ita, nune’e ema invosters sira dehan diak sira tun iha Kupang ho aeroportu bot duke mai to iha Timor,’’ esplika Felipe.nia

Jornal Nacional

Sem comentários: