domingo, 27 de novembro de 2016

Parlamentu aprova orsamentu ba tinan 2017 ho unanimidade


Parlamentu Nasionál iha sesta-feira kalan, aprova ona ho jeneralidade no unanimidade proposta hosi Orsamentu Jerál Estadu ba tinan 2017, hafoin halo debate plenáriu durante loron tolu. 

Testu refere aprova ho votu a favor 62 – deputadu hothotu auzente – no agora diploma ne’e sei debate no vota ba espesialidade, hodi antesipa katak votasaun globál ikus sei hala’o iha 14-dezembru. I

ha diskursu enseramentu ba plenáriu loron tolu, Ministru Estadu Agio Pereira, agradese ba membru Parlamentu Nasionál, tanba hala’o debate ba jeneralidade ho “forma demokrátika no kontrutiva, haree katak “komentáriu, sujestaun no krítika konstrutiva hothotu sei hariku debate ne’e nomós sei fó kontribuisaun atu hadi’ak liu tan implementasaun Orsamentu ne’ebé la’os Governu, nem Parlamentu, maibe ba timor-oan hothotu”.

"Kompromisu hosi VI Governu hodi ezekuta orsamentu ne’ebé ohin ami submete ba konsiderasaun hosi distintu Deputadu sira, atu nune’e bele implementa projetu no programa hothotu, ho responsabilidade, hodi nune’e kontribui ba dezenvolvimentu sustentável no hadia kualidade moris hosi ita-ninia sidadaun sira”, nia dehan.

Proposta Orsamentu Estadu Timor-Leste ba 2017, sei ho gastu dolár rihun milloens 1,39, kiik liu deeds 2010 no reseita rihun milloens 1,41.

Governu foin maka aprezenta paralelamente Orsamentu dahuluk ba Seguransa Sosiál, hafoin iha tersa-feira hato’o ba komisaun espesializada hodi analiza.

Durante debate aprezenta ona proposta alterasaun ba konta 2017 besik 80, ne’ebé sei atu analiza hosi Komisaun Eventuál.

Iha inisisu hosi debate orsamentál, iha kuarta-feira ne’e, primeiru ministru Rui Maria de Araújo dehan katak, konta públika timor-oan nian ba tinan 2017, bazeia ba “responsabilidade, transparénsia no rigór”, atu nune’e bele hatan ba kontestu realidade social no ba mos estratéjia dezenvolvimentu sosioekonómika iha rai laran.

Iha preparasaun Orsamentu Jerál Estadu (OJE), Governu haktuir katak bazeia ba sustentabilidade fiskal no ba “kapasidade ka kualidade ezekusaun orsamentál Estadu”no ba mos “esforsu hosi dezenvolvimentu infraestrutura, konsolidasaun ba dezenvolvimentu rekursu umanu no kria kondisaun ba dezenvolvimentu ekonomia doméstika la’os-petrolífera", dehan.

Haktuir hikas katak, relatóriu pareser hosi Komisaun Finansa Públika (CFP) Parlamentu Nasionál nian ne’ebé lee iha inisiu debate durante tolu, konsidera gastu publika hothotu iha Timor-Leste kontinua konsentra maka’as iha iha prazu badak no fó impaktu diretu ba ekonomia, no falta maka kuadru koerente ba polítika ne’ebé sei hametin estabilidade orsamentál.

“To’o ona tempu, depois tinan investimentu publiku ne’ebé haree liu-liu ba futuru Timor-Leste no ba mos ami-ninia povu, maka sei hamenus investimentu públiku no kria rejime jurídiku, politiku, ekonomiku no sosial, atu lahalo buat barak, tanba ne’e setór privadu maka sei responsabiliza ba kresimentu ekonómika”, konsidera komisaun.

“Ami-ninia nivel despeza, kontinua sentra ba iha prazu badak/médiu no ba mos impaktu diretu iha ekonomia, invesde defini kuadru politika koerente atu estabilidade orsamentál sai hanesan fatór estimulu ba afetasaun rekursu di’ak”, tuir relatóriu komisaun haktuir, hafoin aprova ho unanimidade iha tersa-feira liu ba.

Proposta OJE ba 2017, haruka ba Parlamentu iha 13-outubru no hahú hosi ne’ebá maka rona komisaun espesializada reprezentante Governu nian, entidade públika, sosiedade sivil no parseiru ba dezenvolvimentu nian sira.

SAPO TL ho Lusa 

Sem comentários: