quinta-feira, 1 de fevereiro de 2018

Krime Organizadu Haboot tan nia Rede iha Timor-Leste


Komunikadu Imprensa

Fundasaun Mahein (FM), 31 Janeiru 2018

Iha loron 23 Janeiru 2018 susesu boot operasaun autoridade seguransa sira nian ne’ebé lidera husi Polísia Nasional Timor-Leste (PNTL) – Unidade Polísia Marítima (UPM). Prende kontentor 9 ne’ebé kontein matéria prima hanesan Parcetamol 5767 Kgs, Allupurinol 5500 Kgs no Piroxicam 2138 Kgs ho totál hamutuk 13405 Kgs ne’ebé importa husi empreza Naroman Furak Unipessoal Lda.

Kontentor hirak ne’e tama iha Portu Dili desde fulan Agustu to’o Novembru 2017 no entre kontentor hirak ne’e tama iha fulan ne’ebé la hanesan. Nune’e mos husi kontentor 9 ne’e, 7 husi Singapura tama direita mai Timor-Leste no kontentor 2 seluk transit iha Surabaya, Indonézia depois mai Timor-Leste.

Bainhira kontentor 9 to’o iha Portu Dili no iha Alfândega nia kontrolu involve mos Ministériu Saúde no parte relevante sira hodi halo fiskalizasaun hodi konfirma kona-bá sasán hirak ne’ebé iha kontentor 9 nia laran. Purtantu sasán hirak ne’ebé iha kontentor 9 nia laran hanesan matéria prima hodi produs aimoruk ka medikamentu iha Timor-Leste. Ikus mai empreza Naroman Furak Unipessoal Lda hato’o fila-fali pedidu ba Alfândega hodi halo exportasaun ba Indonézia tamba Timor-Leste seidauk iha fabrik hodi produs aimoruk. Nune’e mos bainhira UPM-PNTL prende sasán husi kontentor 9 ne’e nian kaptura mos sidadaun Indonézia na’in rua ne’ebé mai simu sasán husi kontentor 9 ne’e iha Portu Dili.

Husi ne’e hamosu dúvida barak kona-bá kontentor 9 ne’ebé to’o deit iha Portu Dili. Tambasa tenke to’o tiha Timor-Leste hafoin exporta fila fali ba Indonézia? Serake empreza Indonézia sira nian labele importa no tenke liu husi Timor-Leste hafoin bele tama Indonézia? Ka materia prima ne’e hanesan sasan ne’ebé proibidu tama iha Indonézia nune’e utiliza Timor-Leste hanesan fatin transit hodi ba Indonézia?Se maka sidadaun Indonézia na’in rua ne’ebé mai simu sasan iha Timor-Leste?

Relatóriu prelimenariu husi autoridade seguransa hato’o katak materia prima ne’ebé iha kontentor 9 nia laran konfirmadu ona katak hanesan materia primahodi halo aimoruk PCC (Paracetamol, Caffeine, Carisoprodol) no tipu droga sira seluk. Tamba Indonézia kontrolu rigorozu tebe-tebes kona-bá aimoruk PCC ne’ebé fo impaktu maka’as ba konsumedor sira ne’ebé la ho rekomendasaun médiku nian. Entau susar tebes sasan hirak ne’e tama direta ba Indonézia.

Nune’e utiliza Timor-Leste hanesan fatin distinasaun ba sasan husi kontentor 9 ne’e hafoin exporta fila-fali ho meius ne’ebé posivel bele tama iha Indonézia. Portantu sasán husi kontentor 9 ne’e atu sai husi Portu Dili la tula ona iha kontentor no ho ró ne’ebé propriu tula kontentor nian maibe hatun hotu sasán husi kontentor 9 ne’e no tula fila-fali ba ró kiik ida.

Meius sira nune’e bain-bain utiliza husi grupu krime organizadu sira bainhira sira haree katak dalan ida ne’ebé sira bele utiliza no fasil hodi tama-sai hodi to’o iha distinasaun lolos. Timor-Leste hetan akuzasaun bebeik ona katak hanesan dalan ne’ebé seguru liu ba movimentu grupu krime organizadu sira nian ka fatin transit hodi hakat ba Indonézia. Iha kazu kontentor 9 nian ne’ebé kontein materia prima produs PCC husi Singapura direta mai Timor-Leste hafoin exporta fila-fali ba Indonézia. Ne’e modus ne’ebé utiliza husi grupu krime organizadu sira!

Prátika sira nune’e bele prova iha sidadaun Indonézia na’in rua ne’ebé mai simu sasán husi kontentor 9 ne’e nian. Relatóriu preliminariu autoridade seguransa nian hato’o katak sidadaun Indonézia na’in rua ne’e hanesan buronan iha lista Badan Narkotika Nasional (BNN) – Indonézia nian tamba involve bebeik ona iha trafiku droga iha Indonézia.

Aleinde hanesan fatin transit ne’ebé utiliza husi grupu krime organizadu sira hodi hakat liu ba Indonézia no iha mos rede ne’ebé existe ona iha rai laran ne’ebé involve pesoal balu husi institusaun oin-oin Estadu Timor-Leste nian. Iha ne’ebé Komandante UPM-PNTL Superintendente Polísia Lino Saldanha hato’o katak mosu iregularidade no partisipasaun iha krime organizadu ne’ebé involve husi direjenti sira Alfândega nian, APORTIL, Karentina, Ministériu Saúde no empreza Naroman Furak Unipessoal Lda rasik.

Rekomendasaun

Ministériu Públiku loke investigasaun ba dirijente sira servisu Alfândega nian no pesoal sira husi institusaun relevante seluk ne’ebé deskonfia involve iha kazu kontentor 9 ne’e nian inklui empreza importador ne’ebé tenta lori sai sasan kontentor 9 ho meius exportasaun.

Governu presiza hadia servisu no kontrolu sira iha portu no alfândega nian liu-liu atividade sira importasaun no exportasaun via marítima.

Governu presiza monitorizasaun no avaliasaun ida ne’ebé rigorozu ba servisu sira iha portu no alfândega nian hodi prevene involvimentu pesoal sira nian iha atividade krime organizadu nian.

Atu hetan informasaun kle’an liu kona-bá asuntu ne’e bele kontaktu:

Nélson Belo
Diretor Ezekutivu
Telemovel: (+670) 78316075 ka 77561184

Sem comentários: