sexta-feira, 26 de junho de 2015

Belun sira hosi Mosambike iha Timor-Leste halo saudasaun ba tinan 40 independénsia


Belun sira hosi Mosambike iha Timor-Leste halo saudasaun iha loron-kinta ne'e ba tinan 40 independénsia nasaun nian, hodi hanoin papel importante iha apoiu ba rezisténsia timoroan nian no ba luta hasoru okupasaun indonéziu.

"Loron 25 fulan-Juñu hatudu sakrifísiu hosi herói mosambikanu sira, sira nebe koñesidu no sira nebe ema la koñese, no mós apoiu nebe povu mosambikanu ba kauza maubere nian. Mosambike loke sira nia fronteira, simu kauza ba luta povu maubere nian", hatete hosi Manuela Igreja, prezidente hosi Asosiasaun Mosambikanu sira no Belun hosi Mosambike iha Timor-Leste (AMAMOTIL), iha Dili.

"Ami fó kongratulasaun ba povu mosambikanu sira ba selebrasaun tinan 40 independénsia nasionál nian. Iha loron ne'e sira konkista identidade no direitu hodi afirma nu'udar Estadu", hatete hosi responsável organizasaun nebe harii iha tinan ida liubá.

Iha enkontru badak ida ho jornalista sira iha loron-kinta ne'e afirma katak apoiu ne'e bazeia "iha lasu istóriku sira hosi povu rua ne'e" maibé mós tanba Prezidente mosambikanu dahuluk, Samora Machel, "hatene katak independénsia mosambikanu la kompletu lahó independénsia Timor-Leste nian".

Apoiu hosi Mosambike ba Timor-Leste durante okupasaun indonéziu nian importante tebes liuliu ho Maputo nebe sai hanesan pontu prinsipal ida asaun rezisténsia diplomátiku nian ho esteriór, hodi simu dalabarak lideransa sira hosi FRETILIN iha ezíliu.

Importante ba Timor-Leste, apoiu ne'e hahú hosi kontaktu dahuluk entre partidu rua nebe akontese iha fulan-Maiu 1975 bainhira iha tempu ne'ebá líder FRETILIN nian maka Nicolau Lobato vizita Mosambike hodi halo kontaktu ho Frelimo.

Delegasaun hosi Timor-Leste ba selebrasaun sira independénsia mosambikanu nian, nebe iha tempu ne'ebá hasoru malu ho Prezidente Samora Machel, inklui Francisco Xavier do Amaral, Nicolau Lobato, Mari Alkatiri no Roque Rodrigues.

Iha loron 28 fulan-Novembru 1975, Roque Rodrigues, iha tempu ne'ebá hanesan reprezentante hosi Fretilin iha Maputo, sai hanesan responsável hodi informa Governu Repúblika Popular Mosambike nian, katak Fretilin deklara tiha ona unilateralmente independénsia hosi Repúblika Demokrátiku Timor-Leste nian.

Mosambike sai hanesan nasaun dahuluk ida nebe maka rekoñese independénsia ne'e no iha kinzena dahuluk fulan-Dezembru tinan 1975 iha kontaktu formál dahuluk entre Governu Repúblika Demokrátiku Timor-Leste nian no Governu mosambikanu.

Delegasaun ida lidera hosi Mari Alkatiri no inklui mós Roque Rodrigues nebe hasoru malu iha tempu ne'ebá ho ministru negósiu estranjeiru Joaquim Chissano.

Konsidera hanesan "farol" ida no hanesan "retaguarda seguru" ida ba Timor-Leste no hanesan par ida importante ba apoiu timoroan sira nian iha Nasaun Unidu no iha fórum internasionál sira seluk, nune'e Mosambike kaer papel importante mós iha formasaun ba kuadru Governu dahuluk timoroan nian.

Mari Alkatiri nebe sai nu'udar primeiru-ministru dahuluk hafoin restaurasaun independénsia nian hakotu nia formasaun iha Mosambike hanesan halo mós hosi kuadru timoroan sira seluk.

SAPO TL ho Lusa

Sem comentários: