quinta-feira, 18 de junho de 2015

Business Timor – Bisnis Indonesia, Hahi malu entre “Rai” no “Lalehan”


Loron domingu, 10 Maiu 2015, nudar loron aniversariu tinan lima jornal semanariu Business Timor nian. Tepat iha loron ne’e ha’u aranka ba Jakarta hamutuk kolega sira husi media imprensa seluk. Ami ekipa ida hamutuk na’in hitu ba tuir formasaun “Jestaun Negosiu Media” iha Lembaga Pers Dr. Soetomo (LPDS), programa ida husi Sekretaria Estadu ba Komunikasaun Sosial (SECOMS) atu kapasita jestor media imprensa (jornal no revista) iha area negosiu nian.

Iha LPDS, husi orariu eskrita ne’ebe ami hetan, naran formador sira, ida ho naran Ahmad Djauhar. Bainhira hetan naran ne’e, ha’u sente koñese diak ema ne’e. La’os direta maibe indireta liu husi online jornal diariu bisnis no ekonomia naran “Bisnis Indonesia”. Ha’u gosta tebes lee rubrika “Kolom” iha Bisnis Indonesia ne’ebé Ahmad Djauhar no Arif Budisusilo hakerek.

Ha’u hanoin kedas, ne’e kala hasoru malu duni ho Pak Ahmad Djauhar. Loos duni, iha loron tersa 12 Maiu iha sesaun daruak tuir orariu, Pak Admad Djauhar tama iha klase laran. Mane ho oin foinsae maibe fuuk mutin hotu, persis ho foto iha online. Bainhira kaer liman ho peserta formasaun, mai to’o iha ha’u, hodi kaer nia liman metin la husik tanba labele subar sentimentu haksolok no orgullu bele hasoru ema ne’ebé nia hakerek fo inspirasaun maka’as ba ha’u nia moris nu’udar jornalista ida, no espesial liu jornalista ne’ebé harii jornal ekonomia no bisnis.

“Senang sekali bisa bertemu langsung dengan Bapak harii ini. Seperti mimpi yang jadi kenyataan,” ha’u ho espontania hatete. Hafoin ha’u fo introdusaun uitoan kona-ba jornal Business Timor no rekoñese katak uluk harii jornal ho referensia naran jornal diariu Bisnis Indonesia ne’e rasik. Iha sesaun pergunta no resposta ha’u husu oinsa bele asesu notisia sira Bisnis Indonesia nian iha online hodi bele publika fali iha Business Timor liu-liu notisia ekonomia no bisnis internasional no opiniaun sira ne’ebé iha Timor Lorosa’e ema sei kuran hakerek kona-ba ekonomia no bisnis.

Resposta Pak Djauhar ha’u sente signifikante tebes ba ami peserta formasaun, “Laiha obra jurnalistiku ne’ebé laiha folin.” Nune’e Pak Djauhar oferese kooperasaun ho Business Timor no konvida ha’u ba Wisma Bisnis Indonesia atu bele asina nota intendimentu ka akordu kooperasaun. Ho akordu ne’e Business Timor langganan jornal Bisnis Indonesia cetak (imprime) iha online ne’ebé iha informasaun kompletu liu duke notisia online ne’ebé asesu gratuita. Orariu formasaun la fo fatin ba ami atu halo atividade seluk iha liur programa LPDS nian. Orariu formasaun nian, iha vizita media ba deit Metro TV, Kompas Gramedia, Tempo Group, no MNC Group. Ha’u husu tulun Diretor LPDS oinsa bele fo tempu uitoan atu vizita Bisnis Indonesia. 

Diretor LPDS Pak Priyambodo kontaktu Pak Djauhar ne’ebé prontu simu ha’u iha tuku 07.00 kalan oras Jakarta nian hafoin enseramentu formasaun, segunda (25/05). Serimonia enseramentu ne’ebé loloos simu sertifikadu la konsege halo tanba iha faillansu tekniku transfere osan husi SECOMS ba LPDS la realiza to’o oras enseramentu. Nune’e hafoin jantar hamutuk LPDS ho ami, Pak Priyambodo haruka ninia staf LPDS ida antar ha’u ba Bisnis Indonesia. Ho razaun macet, ami rua ba ho motorizada maski ha’u to’o tarde nafatin.

Bainhira pesoal seguransa lori ha’u tama iha edifisiu kantor Wisma Bisnis Indonesia, iha lift laran atu ba andar 5 - 8, fatin Pak Djauhar ho sala redasaun Bisnis Indonesia nian, sentimentu minder atake ha’u. Halo komparasaun jornal Business Timor sei iha Rai no Bisnis Indonesia iha ona Lalehan. Oinsa mak Pak Arif Budisusilo, Xefe Redasaun Bisnis Indonesia ne’ebé ha’u gosta loos lee nia artigu sira iha Kolom maibe seidauk koñese malu bele simu ha’u, sente ba hanesan David atu hasoru Goliat iha istoria Biblia Testamentu Tuan.

Ba dahuluk Pak Djauhar lori ha’u ba sala produsaun notisia ba jornal nian. La imajina sala produsaun ne’e ema barak, kuaze editor 10 resin mak halo dezain no setting notisia ba jornal Bisnis Indonesia ho 36 pajina. Dala ida tan kompara Business Timor ho 32 pajina ho staf dezeñu setting na’in ida no editor na’in ida deit, ne’e hanesan Rai ho Lalehan. Sentimentu minder lakon bainhira Pak Arif Budisusilo sai husi nia kuartu. Ho oin-midar nia hasee “Rupanya ada tamu ya?” Ho espontania ha’u lolo liman. Haksolok tebes bele hasoru malu direta ho Pemimpin Redaksi Bisnis Indonesia. Ha’u sente impresionadu hanesan “mimpi yang jadi kenyataan”.

Afinal ha’u la hasoru ema hanesan beilera Goliat ne’ebé foti an hasoru malu David ne’ebé ki’ikoan  ka “la level” ho nia, maibe iha nuansa ospitalidade ne’ebé halo ha’u nia PD tadu fali. Sente moe uitoan bainhira Pak Djauhar introdus ha’u nudar fundador, propretariu, diretor no xefe redasaun Business Timor nian ba Pak Arif Budisusilo. “Wah aku ketemu calon konglomerat media Timor-Leste, nih,” Pak Arif hodi dada ha’u foto hamutuk. Ha’u hatan ho hamnasa katak la’os “calon konglomerat” maibe “konglo-melarat”. “Saya merasa diri ada di bumi dan Bapak-Bapak ada di langit,” ha’u hahi jornal Bisnis Indonesia nia kmanek wa’in.  

Ami na’in tolu tama ba sala enkontru editor sira nian. Pak Djauhar bolu tan Wakil Pemimpin Redaksi Pak Bayu Widagdo, no Redaktur Pelaksana Abraham Runga Mali, flores-oan ne’ebé postura aas, kulit metan oin hanesan timoroan. Nia kolega sira goza Abraham kaduak Raul Lemos nian. Molok ha’u asina akordu atu sai pelanggan Bisnis Indonesia e-paper (versaun imprime ne’ebé bele asesu iha online), Pak Djauhar fo prezente “osan-mean”: livru ida ho titulu: “BISNIS INDONESIA 25 Tahun Menjadi Referensi Bisnis” ne’ebé edita (diterbitkan) husi Pustaka Bisnis Indonesia 2010 iha komemorasaun tinan 25 jornal ne’e eziste.

Iha livru ho mahar pajina 400 ne’e hakerek istoria lala’ok jornal Bisnis Indonesia husi hahu publika (terbit) 14 Dezembru 1985 to’o otas 25 iha 14 Dezembru tinan 2010. Iha istoria Bisnis Indonesia, iha buat balu atu hanesan ho Business Timor, liu-liu tanba sa mak jornal ne’e harii. Iha buat balu mak diferente ne’ebé ha’u sei nafatin kompara ho Business Timor hanesan Rai ho Lalehan. Fundador Bisnis Indonesia, hamutuk ema na’in lima emprezariu famozu iha Indonezia: Sukamdani Sahid Gitosardjono, Juliah Sukamdani, Subronto Laras, Ciputra, no Eric Samola (matebian).

Sukamdani Sahid no Juliah Sukamdani (Espoza Sukamdani) koñesidu tebes iha Indonezia nu’udar emprezariu boot area otelaria ho empreza Sahid Group ho rede otel boot Hotel Sahid ne’ebé hamriik iha sidade boot sira hanesan Jakarta, Bali, Jogjakarta, no mos area edukasaun hodi harii Universitas Sahid. Iha tempu Bisnis Indonesia atu hariii 1985, Sukamdani nudar Presidente Kamar Dagang dan Industri (CCI) Indonezia nian. Tuir fali Subronto Laras husi Salim Group. Salim Group ne’e empreza boot ho na’in mak konglomerat Sudono Salim (Liem Sioe Liong) ho nia oan mane Antony Salim  ne’ebé iha tempu ne’eba soi kompañia 400 resin, koñesidu ho produtu aihan mi instan husi Indofood, no fabrika simenti. Sira nia kantor empreza lekar iha estranjeiru hanesan Japaun, Singapura, Filipina, no seluk tan. 

Na’in rua tan mak Ciputra no Eric Samola husi Jaya Group. Eric Samola nudar “orang kepercayaan” Ciputra nian nudar na’in ba PT Pembangunan Jaya, Metropolitan Group, no Ciputra Group. Emprezariu Ciputra ne’e soi kompañia 70 iha area perumahan, perkantoran, tempat hiburan (fundador Taman Impian Jaya Ancol, Jakarta) no mos shopping center. Eric Samola eis pemimpin umum Majalah Berita Mingguan TEMPO (1974), pemimpin umum Majalah Zaman (1979-1985), direktur harian Jawa Pos (1982), no wakil pemimpin umum Majalah Swasembada (1985). 

Ideia hatadu Bisnis Indonesia tempu ne’ebá tanba nesesidade liu-liu emprezariu sira nian kona-ba informasaun bisnis nian ne’ebé sira labele hetan hafoin governu rejim Soeharto bredel (taka) tiha jornal sira ne’ebé fokus ba informasaun ekonomia bisnis hanesan Jurnal Ekuin iha 1983, Expo (1984), no Topik (1984). Iha tempu ne’ebá media interna Kadin Indonesia nian mos iha, Majalah Dagang dan Industri. Maibe emprezariu sira iha Kadin sente media internal ne’e ladun fo informasaun bisnis no ekonomia nudar referensia ba entidade emprezariu sira. Afinal kondisaun ekonomia Indonesia tempu ne’ebá ho kresimentu ne’ebé aas no industria sira ne’ebe tadu, finanseira ho skema investimentu capital rai laran no mos investimentu direta estranjeiru nian (foreign direct investment – FDI).

Husi ne’e mak entidade emprezariu sira iha Kadin hanesan temi iha leten prepara harii jornal ho segmentasaun bisnis no ekonomia hodi subtitui Jurnal Ekuin, maski parte militar sira mos harii ona jornal no reklama nudar jornal ekonomia naran Jayakarta. Bainhira Bisnis Indonesia prepara atu hatadu, fundador sira hanoin katak jornal ne’e ba autor bisnis (businessmen) no sai ponte komunikasaun entre emprezariu no governu. Nune’e jornal ninia moto mos tuir sira nia lala’ok: “Dari swasta, oleh swasta, untuk pembangunan”. 

Iha prosesu la’o nudar jornal bisnis ekonomia, la ses husi tentasaun, ezame, nakonu ho risku nudar  dezafiu barak tanba momentu ne’eba seidauk iha jornal ekonomia no bisnis ne’ebé hatudu susesu. Durante tinan 10 nia laran hanesan iha tinan tolu primeiru hanesan artigu redator Y.A. Sanyoto hakerek “10 Tahun yang membanggakan” iha risku sira dehan jornal ekonomia sei la folin, la teri hanoin fundador sira ne’ebé ema emprendedor katak iha risku sira nia kotuk parti iha oportunidade. Tinan tolu primeiru ne’e akontese salariu jornalista no funsionariu sira selu tarde, sala redasaun ho makina baku surat, meza, kadeira limitadu halo jornalista sira hadau malu sei akontese. Sira hotu iha jornal ne’e hahu moris didiak neneik iha tinan neen primeiru. 

Kompara ho istoria harii Business Timor iha Maiu 2010, iha diferente boot tanba fundador na’in haat ne’e la’os emprezariu koñesidu iha Timor Lorosa’e hanesan emprezariu koñesidu Indonezia nian temi iha leten. Fundador Business Timor nian bele temi nudar “kumpulan 4 semut gila dengan modal nekad” alias bolsu mamuk hakarak harii uma boot ho kualidade rekursu umanu ne’ebé ki’ik tebes. 

Ideia atu harii jornal mai husi Domingos Freitas ne’ebé ho segmentasaun jeral hanesan jornal sira seluk ne’ebé eziste ona. Maibe ha’u iha ideia atu halo jornal ho segmentasaun espesial, jornal ekonomia no bisnis. Tanba modal ka capital fundu la to’o, ami na’in rua buka tan kolega na’in rua, Mana Joaquina Faria, no mos Maun Jose Maria Ximenes ne’ebé tempu ne’ebá Diretor Timor Post. Momentu ne’eba ha’u la hanoin tuir jestaun bisnis nian katak fa’an sasan ne’ebé diferente. Hanoin ne’e tanba nudar nasaun ida ne’ebé foin hamriik ita la’os hanoin halo politika deit maibe oinsa mak fo impotansia ba informasaun kona-ba dezenvolvimentu ekonomia iha nasaun ne’e.

Momentu ha’u koalia ho kolega jornalista balu, sira hatete katak jornal ekonomia sei la laku ka la folin tanba karakter ema timoroan gosta deit notisia politika. Maibe ha’u ho prinsipiu ida katak nasaun ida tenke iha media espesial ba ekonomia no bisnis. Hanoin ne’e ba kedas Indonesia ho jornal Bisnis Indonesia, Timor-Lorosa’e mos tenke iha jornal hanesan ne’e, la importante ema iha interese ka lae. Bainhira hahu, jornal Business Timor ho jornalista na’in ida ne’ebé sei halo estajiu iha Timor Post, no ha’u rasik tenke ho multi funsaun sai reporter, editor, xefe redasaun no diretor dala ida. La barani atu dada jornalista sira iha Timor Post tanba duvida ba jornal foun ne’e nia vida naruk ka badak. Jornal barak mak foin hamrii fulan tolu mate la ba oin.

Modal ka capital finanseiru ne’ebé sosiu husi fundador na’in haat natoon deit atu imprime jornal pajina 12 ho opla 1000 exemplar kada semana durante fulan neen nia laran, no mos bele selu salariu jornalista no empregadu hamutuk na’in haat ho salariu standar momentu ne’ebá $85.00 ba leten. Iha tempu ne’ebá sentru formasaun jornalistik balu iha Dili oferese ninia formandu kursu baziku jornalismu nian atu bele halo estajiu iha Business Timor, kuaze na’in lima mak reforsa servisu redasaun nian. Hafoin durante tinan lima hala’o servisu iha kantor ho medida 4 x 6 m iha Manajer Bisnis Domingos Freitas nia uma, Dalan Sebastião da Costa, Colmera, iha loron segunda 1 Juñu 2015 Business Timor muda ba kantor foun iha edifisiu Colmera Shopping Center andar daruak leten liu. 

Momentu hahu jornal Business Timor, hanesan taru ho natureza. Ita kuda fini ida rai depende ba udan been tun. Ne’ebé harii jornal ne’e ho risku boot, bele moris tinan naruk no fo fuan diak ka lae. Fundador ami na’in rua ne’ebé sai jestor hanoin katak to’o fulan neen bele ona hetan rendimentu atu hodi kontinua kapital ba kustu produsaun jornal ne’ebé hotu ona. Maibe to’o fulan neen iha Novembru 2010 rendimentu seidauk estavel atu taka kuak, liu-liu liu-liu kustu produsaun jornal. Ha’u ho Manajer Bisnis haka’as an buka empresta osan, importante liu jornal kada edisaun semana-semana labele falta.

Neneik maibe pasti, iha fulan lima nia laran jornal Business Timor tenke aumenta pajina husi 12 ba 16 pajina tanba espasu pajina ba notisia uitoan liu no ense barak ho iklan ka publisidade ne’ebé tama. Regularmente publika to’o halo primeiru aniversariu  10 Maiu 2011 ho numeru edisaun da-53. To’o fulan Dezembru 2011 mosu laloran doko bero Business Timor. “Tripulante” sira ezije responsabilidade “Nakoda” nian. Atu tama loron Natal kliente ka relasi iklan barak mak seidauk selu alias piutang barak, entretantu jornalista no empregadu presiza tebes osan tama ba loron Natal no Tinan Foun. Nudar “Nakoda” ha’u simu responsabilidade no husu “tripulante” sira nia pasensia. Loron Natal liu tiha atu tama fali ba Tinan Foun konsege taka kuak.  
       
Tama ba inisiu tinan 2012 kondisaun hahu la’o diak uitoan. Ho andalan produtu jornal ne’ebé espesial ba notisia ekonomia bisnis no pajina tomak koloridu diferente ho jornal sira seluk iha Dili, dada mos interese empreza sira instituisaun publiku sira sosa pajina iklan iha Business Timor. Iha parte kualidade notisia seidauk bele compete tanba jornalista nia kapasidade minimu hotu-hotu nivel eskola ensinu sekundaria ne’ebé hahu ho estatutu estajiariu. Ne’ebé problema ne’ebé Business Timor hasoru mak rekursu umanu ne’ebé hanesan dezafiu investimentu longu prazu nian.

Tuir motto “Matadalan ba dezenvolvimentu ekonomia”, jornal Business Timor presiza tempu naruk atu sai matadalan loloos ba dezenvolvimentu ekonomia Rai Doben Timor-Lorosa’e nian. Tanba hahu ho modal finanseiru minimu tebes, rendimentu hotu durante tinan lima ne’e re-investe ba rekursu hotu-hotu ne’ebé presiza. Target investimentu haboot rekursu jornal Business Timor nian presiza tinan 10 mai tan ka iha 2025. Fundador sira konsiente katak harii media hanesan jornal ne’e la’os projetu baibain ne’ebé atu hetan lukru iha fulan ida rua nia laran maibe ne’e halo investimentu longu prazu nian.

Rona istoria ne’e Pak Djauhar no Pak Arif Budisusilo hetok fo korajen maka’as liu tan. “Pak Carlos bisa bangga karena luar biasa sekali. Dengan modal seadanya bisa mendirikan koran dan sudah bertahan lima tahun itu betul-betul luar biasa,” hatete Pak Arif, Pemimpin Redaksi Bisnis Indonesia ne’e hahi hafoin rona istoria Business Timor nian.

Nia disponivel atu halo servisu hamutuk entre jornal Bisnis Indonesia no Business Timor iha parte notisia. Business Timor bele asesu notisia husi Bisnis Indonesia e-paper no fo notisia ekonomia no bisnis husi Timor-Leste ne’ebé Bisnis Indonesia presiza. Pak Djauhar rasik oferta atu Business Timor haruka jornalista no pesoal negosiu media tuir formasaun ka estajiu direta iha Bisnis Indonesia durante fulan ida ka rua, no prontu atu fasilita fo insentif balu ba sira ne’ebé tuir formasaun ka estajiu. Ninia korajen halo laran-metin liu tan hodi hakat ba oin halo papel media nian fo kontribuisaun ba dezenvolvimentu ekonomia no bisnis liu husi informasaun.

Pak Djauhar ninia liafuan iha klase laran ne’ebé ha’u sei la haluha katak bainhira nia kolia iha eventu internasional kona-ba media nian, nia sempre reklama katak jornal Bisnis Indonesia ne’e boot liu iha mundu… iha dalen Indonezia nian. “Pak Carlos juga pasti bangga untuk mengatakan Business Timor adalah koran ekonomi bisnis paling besar di dunia… dalam bahasa Tetun, tidak ada lagi koran lain di dunia ini lebih besar  dari Business Timor.”  Obrigadu barak ba korajen ne’ebé halo laran metin liu tan lori hakat jornal Business Timor sai duni matadalan ba dezenvolvimentu ekonomia Rai Doben Timor Lorosa’e sai kmanek liu tan iha mundu rai klaran. (BT)

Business Timor - Carlos Malilaka de Jesus

Sem comentários: