sábado, 18 de julho de 2015

ILIDIO XIMENES LOUVA KOMITMENTU XINA


DILI - Sekretariu Estadu Politika Formasaun Profisional no Emprego (SEPFOPE), Ilidio Da Costa Ximenes louva Governu Xineza nia apoiu ba iha Timor Leste tanba bele sai ezemplu ba iha nasaun sira seluk. “Hau louva embaixador Xina ba Timor-Leste tanba enkontru uitoan deit konsege iha rezultadu hodi haruka timoroan 30 tuir formasaun iha Xina kona-ba ekipamentus pezadu,” dehan Ilidio Ximenes da Costa  wainhira halo despedida ba timoroan ne’ebe hetan oportunidade, iha salaun enkontru SEPFOPE, segunda (06/07).

Tuir Ilidio katak Governu Xineza iha komitmentu apoiu Timor-Leste laos foin hahu maibe sira nia komitmentu apoiu desde iha tempu rezistensia durante tinan 24 nia laran no to’o iha independensia. “Tan ne’e hau agradese wain teb-tebes ba iha embaixada Xina ne’ebé mak reprezenta Governu Xina iha Timor-Leste husi kolia dala 3 ka 2 realiza, ne’e hatudu katak sira iha komitmentu politika no komitmentu atu dezenvolve rai ne’e, sira nia komitmentu ne’e laos foin mak ita hahu tanba sira nia komitmentu apoiu ita desde ita sei resitensia, iha tempu resitensia durante tinan 24 nia laran kuandu ita atu ukun an, nasaun ne’ebé mak iha komitmentu bo’ot ba Timor-Leste nia ukun an ne’e mak governu Xina,”  dehan Ilidio.

Nia dehan nasaun ne’ebé mak iha direitu hak veto mak Xina, Rusia, Amerika, Inglatera no Franca tanba TL atu ukun an ka la ukun an iha sira nia liman no governu Xina Mantein to’o TL ukun an. Ho istoria ne’ebé mak iha to’o ohin loron Governu Xina kontinua iha komitmentu apoiu dezenvolvimentu Timor-Leste tanba sira iha Embaixada nomos iha relasaun bilateral no mos sira iha komitementu atu dezenvolve pais foun ne’e. Nia mos agradese ba iha serbisu Ministeriu Negosio Estrajeiru no Koperasaun (MNEK) sai hanesan odamatan bo’ot hodi liga Timor-Leste ho Xina no konsege lori joventude sira hodi tuir formasaun iha nasaun Xina.

“Tan ne’e ita agradese ba iha ministeriu negosiu estranjeiru ne’ebé hanesan odamatan ba nasaun tanba ema tama mai iha Timor-Leste no mos ita sai liu husi sira no husi odamatan ne’e liga ba iha embaixada Xina ne’ebé ho relasaun diak entre Timor-Leste hanesan SEPFOPE hodi halo kordenasaun diak ho embaixador,” hateten Ilidio. Liu husi oportunidade ne’e, Ilidio husu ba iha formador sira ne’ebé tuir formasaun iha Xina tenke hatudu hahalok ne’ebé diak tanba husi nasaun ida ba iha nasaun seluk lori bandeira Timor-Leste laos lori interese Individual hodi hamosu problema no estraga relasaun entre nasaun Timor-Leste no Xina .

“Hau husu ba iha imi sai lori bandeira Timor-Leste no  kultura entre nasaun ida-idak la hanesan tan ne’e tenke buka aprende laos ba aprende atu buka baku malu maibe oinsa mak atu bele naok ema nia matenek tanba Timor-Leste presiza ema atu dezenvolve pais ne’e ho diak,” katak nian. Nia infroma mos katak formasaun ba formador hamutuk ema nain 30 ne’e hetan apoiu husi Governu Xina liu husi kolabarasaun hamutuk no koperasaun hamutuk ho estadu Timor-Leste nomos estadu Xina. Iha fatin hanesan Diretór jeral ba Asia Pasifiku Ministeriu Negosio Estranjeiru no Kooperasaun, Joao Freitas de Camara agradese mos ba embaixador Xina no Governu Xina ba apoiu ne’ebé fo ba Timor-Leste tanba bele apoiu joventude Timor-Leste hodi hetan formasaun Ekipamenus Pezado iha Xina.

“Trinamentu ida ne’e importante teb-tebes tanba ita nia dezenvolvimentu agora avansa makas iha rai laran liu-liu iha infranstrutura ne’ebé presiza tekniku tanba tekniku mak modor de dezenvolvimentu ninian iha nasaun ida ne’e ne’ebé importante teb-tebes ita boot sira hetan oportunidade ida ne’e hodi tuir formasaun iha Xina hodi bele aumenta kuinesementu atu hadia kapasidade ne’ebé mak  iha hodi bele fo kontribuisaun diak liu ba iha dezenvolvimentu Timor Leste,” katak nian. Iha biban ne’e mos konselor Economia no Comersial Embaixador Xina ba Timor- Leste, Liu Zhenhua iha nia deskursu hateten Governu Xina kontinua iha komitmentu atu apoiu Timor-Leste nia dezenvolvimentu iha area oin oin.

Tan ne’e nia husu ba iha fromador sira ne’ebé mak hetan oportunidade atu uza tempu ne’ebé mak iha hodi bele aprende ho seiru nune’e bele lori rezultadu hodi fila  mai halao  serbisu ho diak iha Timor-Leste. “Hau espera katak liu husi treinamentu ida ne’ebé ita boot sira hetan iha Xina no espera katak ita boot sira sei fila hodi dezenvolve nasaun Timor-Leste tanba ne’e tenke estuda seriu atu bele hetan rejultadu,” dehan Liu ba Formadores sira. Tan ne’e nia dehan formador sira sei estuda buat barak iha Xina durante fulan 3 nia laran liu liu kona-ba informasaun baziku iha Xina nomos sei halo visita ba iha fatin lubuk ida iha Xina liu-liu sidade Xina nomos area turismu balun ne’ebé mak iha.

Iha biban ne’e nia husu ba iha formador sira katak bainhira atu halo viazen ba iha fatin ruma atu labele haluha lori dokumentus importante liu-liu konaba Visa nomos Pasporte sira ne’ebe mak iha. Alende ne’e tuir infromasaun ne’ebé mak BT hetan katak husi formador hirak nee balun hetan ona kontraktu husi kopañia sira iha Timor-Leste maibe sira hodi kontinua tuir formasaun refere hodi hasae diak liu tan sira nia kuinesementu iha area ekipamentus pezado no formador hirak ne’e maioria barak mak remata sira nia estudu iha nivel Sekundariu inklui mos lisensiatura balun. Formador hirak totalmente mane tanba formasaun refere halai liu ba iha Operador nomos mekanika. (BT)

Business Timor - Pedro

Sem comentários: