quarta-feira, 9 de setembro de 2015

OMS hakarak hametin resposta ba emerjénsia, epidemia no pandemiaiha sudeste aziátiku


Organizasaun Mundiál Saúde (OMS) ohin apela ba nasaun sudeste aziátiku atu sira bele hasa’e kapasidade jestaun risku emerjénsia, nune’e halai esforsu preparasaun nian hodi hatán hasoru pandemia no epidemia.


Apelu, ne’ebé hatete tan katak reforsu kondisaun seguransa no efikásia instalasaun saúde durante dezastre naturais, ne’ebé halo hosi diretora rejionál OMS, Poonam Khetrapal Singh durante sesaun 68 hosi Komité Rejionál Sudeste Aziátiku organizasaun nian, ne’ebé hala’o to’o sesta tiha Díli.

"Rejiaun maka hanesan perigu ba dezastres. Kada dezastre fó hanoin mai ita katak presiza hadi’a redusaun risku no preparasaun nian, sai hanesan funsaun importante ida ida hosi saúde públika ne’ebé presiza fó atensaun priorizadu", afirma Khetrapal Singh.

OMS fó hanoin katak prevensaun no resposta ba emerjénsia saúde nian ne’e importante iha kuadru kualkér estratéjia saúde no kada país tenke "investe medida preparasaun emerjénsia hodi responde tuir dalan ne’ebé efikaz ba katástrofes naturais, moras infeksioza, kímika no eventu radiolójiku sira, nomós emerjénsia sira seluk ho implikasaun ba saúde.

Ne’e maka sai hanesan tema balun iha debate enkontru Díli nian ne’ebé partisipa hosi delegasaun ministeriál sira nasaun 11: Bangladesh, Butaun, Koreia Norte, Índia, Indonézia, Maldivas, Myanmar, Nepal, Sri Lanka, Tailándia no Timor-Leste.

Ba OMS importante liu maka nasaun sira hosi rejiaun ne’e atu hasa’e tan kapasidade hodi deteta, komunika no responde eventu saúde públika, inklui "prátika di’ak iha prevensaun no kontrolu infesaun, vijilánsia efikaz, sistema pontu entrada nian, biosseguransa laboratoriál".

Organizasaun fó hanoin kona-ba eventu sira ne’ebé ho dimensaun boot hanesan surtu pneumonia atípika no gripe-manu, tsunami 2004 ka rai-nakdoko, siklone no inundasaun rejiaun sira ne’e hasoru.

Hanesan ezemplu avansu pozitivu, Khetrapal Singh destaka efikásia preparasaun ne’ebé hatudu foin lalais ne’e iha Nepal, ho ospitál sira iha Katmandu hodi hatudu vantajen hosi ninia modernizasaun no formasaun mão-de-obra kualifikada no preparada hodi responde iha emerjénsia ida ne’e.

SAPO TL ho Lusa

Sem comentários: