sábado, 21 de novembro de 2015

Nasaun ne’e laiha kondisaun iha 1975 atu ukun-aan - Mário Carrascalão


Eis-governadór Timor-Leste Mário Carrascalão konsidera katak kolónia portugés iha 1975, laiha kondisaun ekonómika, polítika ka téknika atu hodi ukun-aan, tanba moris iha poder koloniál ninia okos, ho susbsídiu Portugal nomós kolónia seluk. 

"Timór laiha kondisaun atu ukun-aan. Bainhira deklara deskolonializasaun hafoin 25-abril (…), ida ne’ebé laiha kondisaun maka Timór de’it", dehan durante entrevista ba Lusa.

“Dalaruma ida ne’e hanesan ida hosi kolónia seluk, karik la’os ida de’it ne’ebé moris ho fó-aan ba kolónia. Baibain kolónia hothotu esplora hosi poder koloniál, maibé Timór oinseluk, moris ho subsídiu hosi Angola, Portugal nomós kolónia seluk”, dehan mos fundadór hosi partidu dahuluk Timor-Leste nian, União Democrática Timorense (UDT).

Governadór datolu ne’ebé Indonézia hili (hosi 18-setembru-1983 to’o 18-setembru-1992), Carrascalão harii Partido Social Democrata (PSD) hafoin independénsia no asumi kargu nu’udar visi-primeiru ministru iha IV Governu Konstitusionál, to’o de’it ninia demisaun tanba inkompatibilidade ho [Presidente Repúblika] Xanana Gusmão.

Iha entrevista naruk ida ho Lusa, hodi fó hanoin hikas kona-ba Timór ninia pasadu iha tinan 40 liu ba nomós ninia perspetiva ba nasaun ninia futuru, Mário Carrascalão kontinua fiel ba frontalidade ne’ebé karateriza.

Hakutir situasaun hafoin 25-abril iha Timor-Leste, Mário Carrascalão dehan katak iha tempu ne’ebá nasaun ne’e “laiha asaun ruma kona-ba movimentu polítika” nomós “dezenvolvimentu ekonómika ne’ebé ridíkulu”.

"Ami hetan rendimentu perkapita anuál ho dolár 40, tuir númeru ne’ebé BNU fó. La’os ho dolár 40 maka sei bele hetan independénsia", tenik.

Situasaun iha Portugal lajuda, ho nune’e maka timor-oan sira “lakon esperansa ba dezenvolvimentu Timór, mai hosi Portugal” ne’ebé dehan katak “ba Timór laiha tan eskudu ida, nem, mós soladu ida”.

Mário Carrascalão haktuir hikas katak Lisboa "halo jogada", tanba halo negosiasaun la’os ho de’it timor-oan, maibé mos ho Indonézia iha tempu hanesan.

"Hala’o mos enkontru iha Simeira Makau nian hodi trata kona-ba prosesu deskolonializasaun Timór, maibé sei negosia ho jenerál indonézia nian sira, liu-liu jenerál Ali Moertopo (responsável ba serbisu sekretu), atu nune’e Timór bele halo parte ba Indonézia”, nia hanoin hikas.

"Enkontru rasik iha simeira Makau, hala’o bainhira realize sorumutu ida iha Hong Kong hamutuk ho delegasaun indonézia nian”, hatutan. Portugal hakarak “alivia tiha Timór ninia todan”, haktuir.

Tanba ne’e maka UDT ka partidu timor-oan daruak ne’ebé tuir mai Associação Social Democrática de Timor (ASDT) – ne’ebé transforma fali ba Frente Revolucionária de Timor-Leste Independente (Fretilin) – apoia ideia tranzisaun nian ida hosi “autonomia progresiva” ho Portugal to’o hetan ukun-aan.

“Sintonia hosi opiniaun ne’e” lakleur de’it: UDT hakarak tranziasaun tinan 20, maibé UDT hakara tinan lima de’it. Buat hotu muda, dehan Carrascalão, bainhira iha setembru-1974, estudante universitáriu timor-oan na’in hitu to’o hosi Portugal mai Timór: António Carvarinho Maulear, Vicente Manuel Reis, Abílio e Guilhermina Araújo, Roque Rodrigues, Rosa Bonaparte no Venâncio Gomes da Silva.

Grupu ne’e konsidera, atu hakotu konvivénsia entre UDT ho ADST – “bainhira ko’alia to’o ninia fuzaun (asuntu rasik)” – hodi muda ASDT ba Fretilin, tanba konsidera katak “buat hotu ne’ebé la’os Fretilin, hanesan fasista, hakilar ba fasusta sira, ba kolonialista, imperialista".

"Hosi ne’ebé maka kria ambiente ladi’ak. Maski nune’e sei bele kria koligasaun ida ho durasaun hosi janeiru 75 to’o maiu 75 no depois lakontinua halo, tanba mosu interferénsia hosi Austrália ne’ebé lakohi atu partidu rua hamutuk”, hateten.

“Insultu polítiku hothotu”, sai bot, bainhira Indonézia hahú “tama Timór”, haruka, purezemplu, figura hanesan koronel Dading Kalbuadi – ne’ebé ikus mai sai hanesan komando operasaun militár iha Timor-Leste – no ho pretest hodi mai oferese trigu ho kombustível, iha inisiu kontaktu ho liurai Atsabe, Arnaldo de Araújo.

Hosi ne’ebá maka mosu partidu integrasionista dahuluk, Associação para a Integração de Timor na Indonésia (AITI), "depois transforma ba Apodeti (Associação Popular Democrática Timorense) tanba hetan influénsia hosi majór Arnão Metelo", xefe Estadu-Maiór hosi Forsa Armada iha Timór nomós reprezentante ba iha teritóriu hosi Movimento das Forças Armadas (MFA) bainhiraakontese funu sivil entre timor-oan.

"Sira dehan katak AITI maka hatene liu hotu iha tempu ne’ebá", haktuir ho hamnasa.

Mário Carrascalão konsidera katak iha buat barak, hosi parte rua no hakuir hikas kona-ba ezekusaun iha Eremera, hosi Prezidente UDT, “ne’ebé fó kastigu no oho ninia opozitór balun” no ne’ebé depois Fretilin mos halo.

"Ha’u sente molok invazaun Indonézia, ema ne’ebé mate iha Timór, hanesan konsekuénsia hosi golpe no kontra golpe, dalaruma la’os de’it ema 100 ", dehan.

SAPO TL ho Lusa 

Sem comentários: