segunda-feira, 10 de outubro de 2016

Soares ho Sampaio iha 28-outubru sei simu kondekorasaun timor-oan nian ne’ebé as liu


Eis-Prezidente Mário Soares no Jorge Sampaio iha fulan 28-outubru, sei simu kondenkorasaun ho Grande-Colar da Ordem de Timor-Leste, hanesan kondekorasaun ida ne’ebé as liu hosi Timór ba estranjeiru, hosi xefe Estadu, Taur Matan Ruak, iha Lisboa. 

Tuir konfirmasaun hosi fonte Prezidénsia Repúblika ba Lusa, entrega kondekorasaun ba eis-prezidente portugés sira ne’e sei hala’o durante vizita Taur Matan Ruak nian bá Lisboa ho durasaun menus loron ida, molok Nia hakat ba Brazil hodi halo parte iha Simeira Komunidade Nasaun Lian Portuges (CPLP).

Taur Matan Ruak sei to’o iha Lisboa, loron 28-outubru, depois maka sei hakat liu bá Brazil, iha loron tuir mai, dehan fonte ne’e.

Orden hosi Timor-Leste ne’e hakarak “fó rekoñesimentu Timor-Leste nian ba ema estranjeiru ka nasionál, relasiona ho sira-ninia atividade profisionál, sosiál ka aktu espontáne eroisidade ka altruismu, fó kontribuisaun maka’as ba benefísiu Timor-Leste, timor-oan ka Umanidade”. 

Kondekorasaun Jorge Sampaio ne’e autorgada ona iha 30-maiu-2009 hosi Prezidente Repúblika, José Ramos Horta, ne’ebé simu mos galardaun, inklui eis-Prezidente mosambikanu Joaquim Chissano ho Nasoins Unidas. 

Atribuisaun hosi galardaun mio Soares nian, desedida iha 03-agostu, hosi Taur Matan Ruak.

"Dr. Mário Soares hanesan ezemplu ba vida polítika ida ne’ebé naruk. Kombate ativamente fasismu no hanesan defensór hosi povu kolonializadu, autodeterminasaun. Ho Revolusaun Kravus, maka hetan méritu rasik ba hodi asumi kargu oioin iha polítika portugeza nian”, tuir dekretu fó sai.

Testu ne’e haktuir hikas katak, durante ninia prezidénsia, Mário Soares “sempre ko’alia beibeik kona-ba diteitu inalienável ba autodeterminasaun povu timor-oan nian”, no hafoin masakre Santa Cruz, iha tinan 1991, maka hakerek ba papa João Paulo II no bá to’o iha Roma hodi ko’alia kona-ba kazu Timor-Leste nian.

Nia hatutan katak, hanesan eurodeputadu, “nia halo buat hotu atu problema no direitu hosi povu Timór nia, bele hetan rekoñesimentu iha Parlamentu Europeu”.

Hafoin ukun-aan, Fundação Mário Soares "elabora no hakotu ona projetu ho relevánsia bot ba prezervasaun memória eroika hosi povu Timor-Leste nian, ba ninia liberdade”, liu Arkivu no Muzeu Rezisténsia Timor-Leste iha Dili, nia hateten.

SAPO TL ho Lusa 

Sem comentários: