terça-feira, 8 de setembro de 2015

Sistema justisa timoroan nian presiza reforma maka'as no urjente


Área judisiál timoroan nian presiza reforma maka'as no urjente nebe inklui reorganizasaun ida hosi Sentru Formasaun Judisiál nian, hodi hatán ba "preokupasaun sériu" nebe sei mosu iha julgamentu sira iha nasaun ne'e, haktuir hosi relatóriu nebe fó sai iha loron-tersa ne'e.

"Justisa iha enkruzillada iha Timor-Leste" maka hanesan títulu hosi relatóriu nebe halo hosi Institute for Policy Analysis & Conflict (IPAC), nebe analiza estadu justisa nian iha nasaun ne'e bazeia iha desizaun iha tinan liubá kona-bá hasai majestradu internasionál sira no aspetu sira seluk.

"Justisa hosi julgamentu sira iha Timor-Leste sei hatudu preokupasaun sériu ida, liuliu iha termu sira direitu hosi akuzadu sira nian", haktuir hosi autór sira relatóriu nian.

"Superioridade hosi deklarasaun sira sala nian no tendénsia hosi juís sira hodi la husu kona-bá konfisaun sira signifika katak ladún iha insentivu hodi prepara kazu ne'e ho di'ak, ho advogadu sira defeza nian dalabarak la bolu sasin sira", hakerek iha nota ne'e.

Iha aspetu sira seluk, relatóriu konsidera katak Sentru Formasaun Judisiál nian "presiza organiza maka'as fali" tanba "la konsege dezenvolve programa ida nebe di'ak hodi prodús profisionál jurídiku sira nebe kompetente".

Relatóriu ne'e konsidera, liuliu, katak lian hosi formasaun nian tenki lian tétun, ho aula portugés jurídiku sira tama ba padraun sira iha kuríkulu universitáriu nian.

Relatóriu ne'e defende mós transparénsia iha administrasaun judisiál ho asesu ba dokumentu públiku sira, ezijénsia hosi relatóriu anuál sira no harii baze ida ho informasaun sira ho desizaun ikus "nebe bele iha asesu lalais".

90% hosi prosesu sira nebe julga iha Timor-Leste hanesan krimi, relatóriu defende reforma ida hosi prosesu kriminál, liuliu hodi nune'e kódigu sira nebe aplika iha nasaun ne'e bele kumpri padraun internasionál sira hanesan ezemplu ba direitu sira hosi akuzadu nian.

Relatóriu refere katak Timor-Leste sei iha nafatin sistema ida nebe limitadu ba rejistu nian nebe siginifika katak "advogadu privadu barak maka la konsege kumpri kritériu sira", iha tempu ida nebe "universidade lokál sira hahú prodús lisensiadu atus resin".

Nasaun tenki iha tribunál foun maibé, to'o agora, laiha planu hodi aumenta laiha análize ida, ba planeamentu, kona-bá previzaun sira nebe relasionadu ho númeru kazu sira iha área ida-idak iha justisa.

"Maski iha asisténsia internasionál tinan 14 no, iha kazu balun, tanba nia, setór judisiál timoroan sei iha situasaun ida komplikadu", esplika hosi Sidney Jones, diretora IPAC nian.

Ho sede iha Jakarta no sentradu liuliu iha situasaun konflitu nian no pós-konflitu iha Indonézia (hanesan Aceh, Papua, Maluku), IPAC dedika liu atensaun ba nasaun viziñu sira liuliu ba Filipina ho Timor-Leste.

Organizasaun ne'e lidera hosi Sidney Jones - espesialista ida nebe koñesidu iha direitu ema sira nian iha Indonézia no Timor-Leste no, iha tempu uluk, serbisu ona ho Internacional Crisis Group - no integra ema sira hanesan jornalista no eskritór indonéziu Goenawan Mohamad.

Iha organizasaun ne'e iha mós Todung Mulya Lubis, advogadu koñesidu ba direitu ema sira nian iha Indonézia no jornalista no ambientalista Aristides Katoppo.

Iha estudu ne'e, IPAC haree mós impaktu hosi desizaun polémiku ida kona-bá espulsaun hosi juís sira no posibilidade hosi prosesu kompletu ida "timorizasaun" iha área judisiáriu nian, hodi haree "konsensu boot iha Governu nian laran no hosi elite polítiku katak presiza mudansa ida nebe maka'as".

Kona-bá espulsaun hosi majistradu sira, relatóriu sujere katak ne'e bele sai hanesan oportunidade ida ba mudansa sira, tanba "hapara dependénsia iha funsionáriu judisiál internasionál sira hanesan pré-kondisaun ida nebe importante ba reforma sira".

Relatóriu ne'e halo hafoin investigasaun durante fulan tolu nia laran, inklui vizita sira iha kampu, monitorizasaun ba julgamentu sira no entrevista hamutuk 39 ho reprezentante sira hosi setór judisiál, organizasaun sira sosiedade sivil nian, Governu, Nasaun Unidu no komunidade internasionál.

SAPO TL ho Lusa

Sem comentários: