terça-feira, 22 de setembro de 2015

Timor-Leste hanesan nasaun dahuluk nebe aprova Objetivu Global Dezenvolvimentu foun sira


Iha loron-segunda ne'e Timor-Leste sai hanesan nasaun dahuluk ida iha mundu nebe maka aprova Objetivu Globál ba Dezenvolvimentu Sustentável foun sira, hamutuk objetivu 17 nebe maka tenki aprova iha semana ne'e iha Asembleia Jerál ONU nian.

Rui Maria de Araújo, primeiru-ministru timoroan, hatete katak Governu aprova ona ohin iha Konsellu Ministru sira nian rezolusaun ida hodi "rekoñese formalmente objetivu sira ne'e" nune'e mós harii mekanizmu ida hodi implementa iha nível nasionál.

"Hanesan momentu orgullu ida ba ami, nebe lidera mundu iha hanoin ba kuadru foun ida dezenvolvimentu ho objetivu sira iha tinan 15 oinmai", primeiru-ministru hatete iha Díli iha loron-segunda ne'e.

Objettivu sira (GGSD iha nia sigla inglés) negosia tiha ona durante tinan hirak ikus ne'e no karik sei aprova hosi Estadu 193 nebe partisipa iha reuniaun iha semana ne'e iha Nova Iorke.

Halibur área oioin, hakarak hetan, iha tinan 15 oinmai, objetivu boot tolu, liuliu hapara kiak maka'as, kombate hasoru dezigualdade no injustisa no kombate hasoru alterasaun klimátiku.

Rui Araújo ko'alia iha konferénsia ida kona-bá perspetivu hosi G7 kona-bá ajenda hosi dezenvolvimentu pós-2015, nebe hala'o iha loron-seguna ne'e iha Díli no organiza hosi Ministériu Finansa timoroan nian hamutuk ho Foreign Policy Forum.

G7, nebe nia sede iha Díli, hanesan organizasaun intergovernamentál ida nebe halibur nasaun sira nebe konsidera hanesan fraku no liu hosi konflitu no ohin loron fahe esperiénsia sira iha prosesu dezenvolvimentu nian.

Hanesan organizasaun ida nebe estimula ona hodi hatama, entre GGSD, objetivu 16 nebe defende promosaun ba "sosiedade pasífiku no inkluzivu sira ba dezenvolvimentu sustentável ida", hodi fó ba ema hotu asesu ba justisa no konstrusaun hosi "instituisaun inkluzivu no responsável sira iha nível hotu".

Rui Araújo destaka ona istória hosi Timor-Leste nebe hatudu importánsia hosi "reforsu institusionál hodi promove dezenvolvimentu", ho esperiénsia nasaun nian hodi hatudu katak "labele iha dame lahó dezenvolvimentu no labele iha dezenvolvimentu lahó dame".

"Bainhira ita la promove sosiedade pasífiku no inkluzivu, bainhira ita la fó asesu ba justisa ba ema hotu no bainhira ita la harii instituisaun efetivu no responsável sira iha nível tomak, labele hakotu kiak maka'as, dezigualdade no injustisa sei mosu nafatin no alterasaun klimátiku sira iha nia rezultadu nebe aat tebes", nia hatete.

Xefe Governu timoroan destaka ona nesesidade hodi hametin parseria hodi bele hetan objetivu sira, hodi fó hanoin esforsu sira Timor-Leste nian hahú hosi independénsia no kolaborasaun nebe nasaun fó ba Estadu sira seluk nebe fraku.

Nia fó hanoin mós katak Timor-Leste apoia ona prosesu eleitorál iha Guiné-Bissaun, fó ona dolár millaun rua hodi kombate Ébola no fó apoiu ba esforsu dame nian iha Repúblika Sentru Afrikanu.

Hélder Lopes, visi-ministru Finansa nian, destaka ona progresu sira nebe organizasaun hetan nafatin iha tinan hirak ikus ne'e no kontributu hosi Serra Leoa, maski iha dezafiu sira nebe epidemia Ébola halo iha nasaun ne'e.

"La'ós fásil haree ba dezafiu globál sira nebe ita hotu hasoru, bainhira ita iha dezafiu hanesan ne'e iha uma laran. Maibé ne'e hanesan solidariedade nebe maka hanesan abut hosi G7+, nebe halibur ita, maski iha ita nia diferensa", nia afirma.

"Hanesan ho korajen tebes haree katak membru sira hosi g7+fahe daudaun esperiénsia ho tulun malu maka'as iha área sira hanesan dame no rekonsiliasaun, jestaun rekursu naturál sira no jestaun fiskál", nia afirma ona.

Agora daudaun g7+ iha membru 20 hosi Áfrika no Ázia: Afeganistaun, Burundi, Xade, Komoro, Kosta Marfin, Guiné, Guiné-Bissau, Haiti, Illa sira Salomaun, Libéria, Papua Nova Guiné, Repúblika Sentru Afrikanu, Repúblika Demokrátiku Kongo, S. Tomé & Prínsipe, Serra Leoa, Somália, Sudaun-Súl, Timor-Leste, Togo ho Iémen.

To'o fulan-Maiu 2014 prezidénsia hosi organizmu ne'e sai hanesan responsabilidade hosi eis-ministra finansa timoroan nian, Emília Pires, nebe hetan ona substituisaun iha kargu ne'e hosi Kaifala Marah.

SAPO TL ho Lusa - Foto EPA@ António Amaral

Sem comentários: