terça-feira, 22 de setembro de 2015

TOUR DE TIMOR 2015, VENSEDOR INTERNASIONAL US$3.000 – NASIONAL US$ 1.500


Ministeriu Turimu Arte no Cultura (MTAC) liu husi komisaun organizadora ba eventu Tour de Timor 2015 prepara orsamentu ho montante US$30.800 ba manan nain sira, nasional ho internasional iha Tour de Timor 2015.

Siklista husi Australia Craig Cooke ho numeru bisikleta 152 sai primeiru vensedor iha klase internasional ne’ebe simu osan US$ 3.000 no klase nasional okupa husi siklista Jacinto de Jesus da Costa ho valor orsamentu US$ 1.500.

Siklista nasional ho kategoria grupu primeiru vencedor mak Tim Mercurius no Segundu Vencedor Tim Railakan Delos A no terseiru lugar husi tim Haburas Baucau.

Iha kategoria feto primeiru vensedor mak Domingas ho osan hamutuk US$ 500, segundu lugar Frangelina ho osan US$ 350, terseiru lugar Maria L Marcal ho osan US$ 250, kuartu lugar Fatima ho osan US$ 200 no quinto lugar Anita da Conceição ho valor osan US$ 150.

Sekretaria Estado Arte no Kultura, Isabel Soares, hato’o parabens ba manan nain sira no mos ba siklista sira hotu tantu husi nasional no mos internasional, tanba fila fali mai ho kondisaun diak.

“Hau hato’o parabens ba imi hotu (red-siklista) li-liu ba sira ne’ebe mak sai vencedor ba eventu ida ne’e,” hateten Sekretaria Estado ne’e iha seremonia jantar hamutuk ho Siklista sira iha Centro Convenções Dili (CCD), Caicoli, Dili, Kinta (17/09/2015).

Tour de Timor 2015 ne’e hetan susesu boot tanba organiza husi Ministeriu Turismu, Arte no Cultura (MTAC), ne’ebe simu orientasaun direitamente husi Ministru MTAC, Francisco Kalbuadi Lay.

Tour de Timor nia objetivu la’os atu manan premiu deit, maibe mos atu promove Timor Leste ba mundu internasional, liu-liu hari paz no lori dame haleu Timor Leste.

“Hau hakarak dehan tan katak, ho eventu korida bisiskleta ne’e mos atu promove mos ema sira ne’ebe mak gosta siklismo, no mos hatudu ba mundu liu husi ita nia paisagem ne’ebe mak iha ba mundu seluk liu husi siklista internasional sira ne’ebe mak mai partisipa,” hateten Isabel Soares.

Iha fatin hanesan, Prezidente Komisaun Organizadora, Aquelino do Santos Caero, realsa tan katak, eventu Tour de Timor ne’e hanesan eventu anual ho objetivo katak atu dezenvolve diak liu tan ekonomia Timor-Leste nian, tanba TdT ne’e lao haleu ba municipiu sira iha ne’eba bele hare no sente rasik furak Timor nian.

“Tour de Timor la’o haleu municipiu sira iha ne’eba atu hatudu ba ema rai seluk katak ita Timor moris iha paz no estabilidade nia laran, tanba iha nasaun balun dehan ita moris iha konflito nia laran, tanba ne’e maka liu husi eventu ida ne’e bele hodi ema rai seluk mai hare no sente rasik katak ita laiha konflito,” nia dehan.

Ikus liu prezidente komisaun organizadora ne’e agradese tebes ba apoiu sira ne’ebe mak iha tantu husi komunidade no mos parte seguransa nian to’o eventu internasional ne’e remata ho diak no susesu.

Eventu Tour de Timor ne’e remata ho han kalan hamutuk iha CCD hodi fahe mos premiu ba manan nain sira tantu husi nasional no mos internasional sira.

Eventu korida bisikleta ne’e hetan suporta husi Airnorth, National Critical And Trauma Response Centre, Timor Telecom, Air Timor no Conocophilips.

Tour de Timor tinan ne’e hahu husi Palasio do Governo nia oin ho ninia rute Dili-Laklubar ho total 11 km, Laklubar-Betano total 101 km, Betano-Ainaro total 56 km, Ainro-Hatubuilico total 46 km, Hatubuilico –Dili total 82 km no sei remata iha CCD partisipa husi nasaun 18 inklui Timor-Leste.

Nasaun sira ne’ebe mak partisipa iha eventu refere hanesan Australia, Portugal, Malasia, Reuni Unidu, Alemanhã, Singapur, Italia, Irlandia, Venezuela, Canada, Tunizia, Afrika do Sul, Nova Zelandia, Swissia, Estados Unidos da Amerika, Japaun no Chili hamutuk 321 pesoas husi Internasional ninan 71 no Nasional 60.

Kategoria ne’ebe mak aplika ba eventu ne’e hanesan tinan 23 mai kraik, elite ho idade 23-29, Master idade 30-39, veteran idade 40-49 no super veteran 50. mia

Jornal Nacional

1 comentário:

Unknown disse...

Parabens ba ciclista timor oan Jacinto de Jesus,...tenqui halo avaliasaun ba ciclista rai na,in hodi hare ajuda sira difukuldade atu nune,e bele iha eventu tuir bele halo kompetisaun diak liu tan hanesan Uma Na,in.