quinta-feira, 21 de janeiro de 2016

RUMORES ISIS TAMA TIMOR


Jornal Nacional, editorial

Povu Timor ohin loron nee senti paniku ho rumores nebe espalha iha publiku, li-liu fo sai iha rede sosial katak rede organizasaun estadu Islamiku Irak Syria (ISIS) tama ona iha Timor Leste.

Ho rumores hirak nee komando Polisia Nasional Timor Leste alerta ona ba publiku atu povu mos fo kontribuisaun hodi halo vijilansia maximu karik mosu deskonfiansa ema ruma bele hatoo informasaun lalais ba iha polisia.

“Ha’u husu para ita hotu alerta atu nune’e bele fo informasaun lalais mai polisia karik iha ema ka buat ruma maka deskonfia, tanba iha informasaun ne’ebe maka ami simu katak ISIS tama mai ita nia rai, maibe husu atu povu hotu labele paniku ho informasaun ne’e,” Komisariu Polisia Julio da Costa Hornay.

Maske nunee komandao polisia kontinua alerta ba publiku atu labele paniku tanba PNTL ho Falintil Forsa Defeza Timor Leste (F-FDTL) nafatin hamutuk kooperasaun hodi asegura nasaun ida ne’e.

ISIS mundo konsidera organizasaun ilegal nebe halo violensia kontra humanidade, oho ema laiha sentimentu humano, oho ema nebe difrenesia ideolojia, diferensia rasa no relijiaun.
Mundo too ohin loron nee halo operasaun militar boot tebebes hodi kombate asaun SISI iha Syria no Irak tamba organizasaun nee halo pembunuhan masal ba ema sira nebe sala laek iha Syria.

Organizasaun proibido nee ninia base iha Syria, ohin loron nee alarga ba iha nasaun sira seluk, Amerika, Eropa, Afrika no Asia. Organizasaun nee halo bomba oho an iha Indonesia no iha Franca nebe ema barak mak sai vitima.

ISIS nudar organizasaun foun nebe forma husi terorista sira hafoin Osama Bin Laden mate, ISIS, organizasaun esiste atu halo jihad kontra Amerika maibe ohin loron nee laos tarjetu nee ba sidadaun amerikanu deit maibe kualker ema, laharee ona ba rasa, suku no relijiaun.

Atake iha Jakarta 14 Janeiru nee hakaneke membro polisia, sidadaun estranjeirus nain tolu no hamate sidadaun indonesio nain ida ho terorista nain hat nebe halo atake iha Jakarta central nee.

Agora duvida nebe too ohin loron mundo buka hela ninia resposta mak tamba sa ema sira nee berani oho sira nia an ho ema seluk? Objektivu prinisipal saida mak ema sira nee hakarak atinji?, ka dotrina relijiaun nian mak hanorin hanesan nee? lahatene los.

Hakarak ka lakohi, mundo ohin loron nee hela ho tauk, paniku, ladun siguru tamba terorista halo teror tun sae. Iha Nasaun vizinhu Indonesia, loron ba loron Densus 88 halo kaptura suspeitu teror maibe la hotu hela deit, kaer ida, mosu barak liu tan.

Agora kestaun mak kombate terorismo bele resolve problema teror, lae karik? Tenki buka hatene objektivu teror nee atu nunee bele solusiona, se lae, mundo nee la hakmatek ho asaun terorista.

Los duni rumores nee bele los maibe mos bele sala, nebe importante mak preparasaun, prevensaun, ajente seguransa sira, sidadaun bai-bain sira no mos korpo diplomatiku sira tenki hametin liu tan seguransa.

Terorista sira atu halo asaun ruma nia laba husu lisensa iha Polisia antes halo asaun, tuir lei nebe timor iha, lae. Terorista nee mai ho ninia mate rasik maibe mos hakarak ema seluk nebe nia terjetu nee tenki mate ho nia. *

Sem comentários: