quarta-feira, 2 de março de 2016

Ministru Xanana Gusmão haktuir hikas kona-ba Austrália ninia tentativa atu foti rekursu hothotu iha Tasi Timór


Ministru Planeamentu no Investimentu estratéjiku, Xanana Gusmão iha semana ne’e fó sai ona karta ne’ebé iha tinan 1988 haruka ba senadór australianu Gordon McIntosh ne’ebé duun Kambera hakarak hadau timor-oan ninia rekursu iha Tasi Timór. 

Governu nomeia Xanana Gusmão maka sai nu’udar negosiadór prinispál hodi lidera negosiasaun kona-ba fronteira marítima ho Australia, hanesan prosesu ne’ebé Kambera lakohi atu hahú.

Karta ne’e fó sai bainhira Timor-Leste hakarak kontinua halo negosiasaun ho Kambera kona-ba delimitasaun hosi fronteira marítima, prosesu ne’ebé Governu Austrália lakohi atu hala’o, tuir saida maka horisehik primeiru ministru Rui Maria de Araújo dehan ba Lusa.

Iha karta ne’ebé haruka iha abril-1988, bainhira Xanana Gusmão sei hanesan líder rezisténsia timor-oan nian ba okupasaun Indonézia, nia husu McIntosh ninia apoiu – ne’ebé horisehik ho ona tinan 90 no sei mai Dili tanba hetan konvite hosi Governu Timór – hodi ko’alia ho ninia partidu, muda polítika kona-ba Timor-Leste.

Xanana Gusmão hakarek iha 1988 katak tentativa saida de’it hosi rezisténsia timor-oan nian hodi hetan solusaun ida ne’ebé justu, hodi hapara violasaun ba direitu ema nian iha Timor-Leste, rekupera direitu internasionál, embararia ba iha “improsedente negativa hosi Governu Austrália hanesan timor-oan ninia luta ho prisma pozitivu”.

“Ami lahein ida ne’e ho de’it alterasaun balun hosi atitude Governu señór Bob Hawke nian”, hakerek hodi hateten ida ne’e ba primeiru ministru australianu.

Xanana Gusmão, ne’ebé entrega kópia hosi karta ne’e ba Lusa no ba mos jornál nasionál, konsidera mos katak polítika australiana nian iha tempu ne’ebá bazeia ba “doutrina tolu”, ida maka "akordu ho Jakarta kona-ba uza forsa hodi alkansa objetivu polítika hosi estratéjia komun ida".

Bob Hawke hakarak mos "salvaguarda interese ekonómika Austrália nian hodi husik tiha prinsíu hirak ne’ebé nasaun demokrátika defende” no ho ambisaun “atu esplora mina ho gas naturál ba iha tasi parte sul Timor-Leste” hakerek Xanana Gusmão.

Haruka hosi Conselho Revolucionário da Resistência Nacional da Frente Revolucionária de Timor-Leste Independente (Fretilin), karta ne’e defini kona-ba polítika australiana, ne’ebé iha tempu ne’ebá, "pró-Timor Gap", ho referénsia apoia atu fahe rekursu hosi Tasi Timór.

Díli insisti karik lei kona-ba tasi Timór maka aplika duni, maka rekursu bot hirak ne’ebé deteta ona iha rejiaun refere, pertensa ba tasi Timór, tanba ne’e labele fahe ho Kambera.

"Dalaruma polítika Austrália relasiona ho Timor-Leste determina ona hosi oferta esplorasaun indonézia hamutuk ho Timor Gap. Ami haktuir hikas ba Governu australianu katak sira-ninia konkordánsia rasik hanesan na’ok no esplorasaun hosi indonézia nu’udar hahalok esplorasaun nian", hakerek Xanana Gusmão.

Karta datilografada ho pájina 10 no haruka hosi Xanana Gusmão ba McIntosh iha 10-abril-1988 fó liu hosi Agio Pereira, ne’ebé uluk nu’udar elementu rezisténsia estrena iha Austrália no ohin nu’udar ministru Estadu nomós portavós Governu nian.

Karta ne’e haruka ba, McIntosh, tinan 90, no nu’udar ema ne’ebé apoia Timor-Leste iha Partido Trabalhista Australiano (ALP) nia laran, tanba ne’e maka sempre hasoru beibeik ho lideransa hothotu. Iha marsu-1975 nia halo ninia vizita dahuluk mai Timor-Leste, bainhira integra ba iha delegasaun 'caucus' nian ida hosi do ALP.

Iha 1982 halo diskursu lori organizasaun australiana ninia naran, ba iha Komité Deskolonizasaun Nasoens Unidas, hodi kombate diretamente tentativa hosi primeiru ministru australianu, Gough Whitlam nian, tanba hakarak hasai Timor-Leste hosi ajenda ONU.

Nia hanesan membru no depois nu’udar responsável hosi Komité Permanente Negósiu estranjeiru no Defeza Senadu australianu nian, ne’ebé iha 1982 ho 1983 hala’o investigasaun oioin kona-ba Timor-Leste.

Iha 1983 halo parte ba delegasaun parlamentár australiana nian ne’ebé mai vizita Timor-Leste, no iha tempu ne’ebá hakerek katak lakonkorda ho relatóriu ikus hosi komisaun nian ne’ebé hodi koko hapara tentativa hosi primeiru ministru traballista Bob Hawke, atu hamenus tema timor-oan nian ba iha polítika esterna australiana.

SAPO TL ho Lusa - Foto@António Amaral

Sem comentários: