quarta-feira, 2 de março de 2016

PM timoroan entrega entendimentu asinadu ho Santa Sé iha Roma


Primeiru-ministru timoroan sei ba Roma iha loron-tersa ne'e no sei entrega dokumentu ne'ebé ratifika Entendimentu, kuadru jurídiku hosi relasaun bilaterál sira entre Estadu rua ne'ebé asina iha Díli iha fulan-Agostu tinan liubá.

Testu hosi dokumentu ne'ebé asina ona hosi Rui Maria de Araújo rasik, hodi Governu timoroan nia naran, no hosi sekretáriu Estadu Vatikanu nian, kardeál Pietro Parolin, hanesan reprezentante espesial hosi Papa Francisco iha Timor-Leste.

Tuir Governu esplika liuhosi nota ida hosi ajenda ne'ebé fó sai rasik iha nia pájina, testu ne'e ratifika ona iha loron 26 Outubru hosi Parlamentu Nasional no agora sei entrega rasik hosi xefe Governu ba papa.

Rui Araújo iha viajen ba Roma akompaña hosi visi-prezidente Parlamentu Nasional, Adérito Hugo da Costa, no hosi visi-ministru Negósiu Estranjeiru no Koperasaun, Roberto Soares.

Ne'e hanesan ba dala uluk maka Entendimentu ida asina hosi iha estranjeiru, no nia asinatura akontese antes selebrasaun ba tinan 500 hosi kontaktu dahuluk hosi navegadór no misionáriu portugés sira ho Timor-Leste.

Iha tempu asinatura nian Rui Araújo destaka ona "apoiu espirituál no materiál" ne'ebé Igreja Katólika fó nafatin ba povu timoroan no nia "kontributu maka'as ba prosesu libertasaun povu timoroan nian".

"Estadu Timor-Leste rekoñese knaar importante durante luta ba independénsia. Igreja halo ona serbisu boot ida no tulun lejitima kauz iha fórum internasionál sira", nia hatete.

Pietro Parolin hatete katak la'ós hanesan de'it akordu ida entre Estadu sira Entendimentu "iha finalidade ba ema sira, iha kazu ne'e ba ema doben sira Timor-Leste nian", defini dalan hodi bele apoia ho di'ak iha nia dezenvolvimentu tomak, materiál no espirituál".

Nia esplika katak testu asinadu afirma fali responsabilidade hosi ema ida-idak iha nia kompeténsia relativu, haree separasaun entre Estadu ho Igreja "ne'ebé hatene loloos no respeitadu" no metin iha prinsípiu hosi direitu internasionál nian iha termu sira liberdade relijiozu nian no hodi hala'o fiar katóliku iha públiku.

"Akordu oferese fatin no oportunidade ba Igreja katólika hodi hala'o asaun iha sosiedade, tuir nia misaun serbisu ba povu no iha liña ho norma konstitusionál sira no lejislasaun lokál", nia refere.

SAPO TL ho Lusa

Sem comentários: