sexta-feira, 25 de novembro de 2016

Kampaña inovadora ne’ebé lansa ona iha Timor-Leste esplika konsentimentu ba atu sexuál


Kampaña ida ne’ebé lansa horisehik iha Timor-Leste hodi prevene problema grave hosi violénsia sexuál, esplika dalan simples kona-ba atividade sexuál ida, hanesan ho simu kafé xávena/xikara ida: ba kazu rua ne’e presija konsentimentu. 

Kampaña ne’e inklui mos filme ida ne’ebé hahú fó sai iha rede sosiál, atu eduka joven sira kona-ba importánsia hosi konsentimentu ba hahalok sexuál nomós karta kompromisu públiku nian ida, kona-ba buat saida maka ema hotu bele halo, hodi promove relasaun sexuál saudável no respeitoza.

Dezenvolve hosi programa prevensaun violénsia hasoru feto (Nabilan) hosi Asia Foundation no horisehik fó sai ona liu hosi sinema ida iha Dili, hanesan inisiativa “Café Consentimento” nian, ne’ebé halo parte ba projetu “ativismu kontra violénsia jéneru loron 16, hodi envolve ONG timor-oan barak”.

Kampaña ne’e inklui mos petisaun 'online' (http://www.ipetitions.com/petition/komitmentu-sobre-prevensaun-violensia-kontra-feto) ida no halo divulgasaun ba filme hodi ajuda ema ne’ebé “iha difikuldade atu hatene kona-ba konsentimentu” (https://www.youtube.com/watch?v=zyoKhJ25bZE).

“Kafé ka sexu, iha ninia konsentimentu”, tuir filme ne’ebé hatudu kona-ba situasaun oioin ne’ebé lasimu atu serve kafé, hanesan mos bainhira ema barak muda sira-ninia hanoin ka lahatene ka hanesan baibain, sira dehan la’e.

Estudu ida hosi Asia Foundation, ne’ebé barak liu hala’o iha Timor-Leste, hatudu katak na’in tolu hosi feto timor-oan lima, maka sai hanesan vítima hosi violénsia fízika ka sexuál ne’ebé halo hosi sira-ninia parseiru, pursentu 14 maka hetan estraga no 03% maka sai hanesan vítima ba violasaun koletiva.

Feto ida hosi na’in haat (24%) no mane rua hosi na’in lima (42%) maka sai hanesan vítima ba abuzu sexuál, molok tama ba tinan 18, no globalmente, ema na’in tolu hosi na’in haat iha Timor-Leste mos sai nu’udar vítima hosi violénsia ka abuzu fíziku balun, molok ho tinan 18, tuir estudu ne’e fó sai.

Kuaze metade hosi feto nomós mane tersu ida, maka haree sira-ninia inan sai hanesan vítima ba violénsia fízika hosi sira-ninia parseiru.

Líder hosi sosiedade sivil timor-oan nian, responsável hosi Asia Foundation nomós embaixadór Austrália iha Dili, Peter Doyle – Kambera maka apoia programa Nabilan – maka halo parte iha aprezentasaun horisehik, no sira maka asina ba dahuluk karta kompromisu nian.

Susan Marx, responsável hosi Asia Foundation, dehan durante aprezentasaun kampaña ne’e katak importante atu ema hotu hatudu ezemplu, dehan la’e ba violénsia sexuál no haktuir hikas kompromisu atu halakon hahalok at ne’e.

“Ida ne’e hanesan problema bot ida. Presija no urjente tebes atu muda norma sosiál kona-ba relasaun entre feto no mane iha Timor-Leste”, dehan hodi apela ba sira ne’ebé asina petisaun no fó sai filme ne’e.

SAPO TL ho Lusa 

Sem comentários: