sexta-feira, 25 de novembro de 2016

Submisaun husi Core Group Transparency Timor-Leste ba Parlamentu Nasionál


Kona ba Proposta Orsamentu Jerál Estado 2017

Introdusaun

Ba dala uluk Core Group Transparénsia apresia ba Parlamentu Nasionál, tanba hetan oportunidade hodi hato’o ami nia análize no sujestaun bá Proposta Orsamentu Jerál Estadu 2017. Ami espera katak hanoin alternativa ne’ebé ami deskreve ona iha submisaun ida ne’e bele ajuda distintu deputadu no deputada sira iha uma fukun Parlamentu Nasionál hodi bele debate orsamentu ne’e ho didi’ak no foti desizaun ida ne’ebé matenek ba povu Timor-Leste nia moris prosperu iha futuru oin mai.

Timor-Leste nia rekursu mina no gas iha tasi okos kuaze 95% ita koverte ona ba dollar no riku soin hirak ne’e mak durante ne’e ita uza hodi suporta ita nia atividade estadu nian. Dezde ita hahú halo explorasaun mina no gas iha tinan 2005 too ohin loron, governu gasta ona osan hamutuk billaun US$7,6, maske nune’e, povu iha area rural sira sei kontinua halerik tanba problema fornesimentu ba bee mós, menus fasilidade edukasaun, estrada rural sira ne’ebé liga sira nia produsaun agríkola ba merkadu ne’ebé seidauk hadi’ak no mós problema malnutrisaun ne’ebé sira enfrenta.

Ami husi rede CGT nafatin iha esperansa katak ita boot sira iha Parlamentu Nasionál iha duni podér polítika hodi husu governu atu bele investe boot liu tan ba servisu báziku sira ne’ebé povu kiak sira merese duni atu hetan nune’e bele hadi’ak sira nia ekonomia no kualidade moris iha dezenvolvimentu rai doben Timor-Leste.

Setór prioridade sira ne’ebé durante ne’e governu konsege gasta ona osan kuaze tokon ba tokon liu husi projetu multi annual hanesan projetu Tasi Mane, ZEESM no projetu sira seluk, ne’ebé ita nia governu fiar katak sei fó retornu ekonómiku iha futuru. Infelizmente ami hanoin katak projetu boot sira ne’e presiza avalia fila fali atu nune’e labele gasta osan boot liu tan iha futuru tanba la iha serteza.

Hamenus dependénsia ekonomia Petrolíferu

Husi 95% Timor-Leste nia rekursu mina no gas iha tasi okos ne’ebé ita konverte ona ba osan dollar hodi finansia no suporta ita nia estadu no nia planu dezenvolvimentu sira ne’ebe trasa ona. osan husi fundu petrolíferu biliaun US$ 7,6 ne’ebé ita nia governu gasta ona, liu husi despeza estadu kada tinan maioria aloka ba projetu infrastrutura multi annual sira hanesan projetu Tasi Mane, ZEESM no projetu infrastrutura multi annual sira seluk ne’ebé durante ne’e ita nia governu seidauk hatudu nia informasaun loloos kona ba nia viabilidade ekonómiku no retornu sosiál sira hodi bele garantia no hadi’ak povu Timor-Leste nia vida ekonomia no moris di’ak iha futuru.

Iha proposta OJE 2017 hamutuk biliaun $1,386,8, hatudu hela mai ita katak ita nia polítika despeza kontinua viola lei fundu petróleu hodi foti liu 3% RSE dezde tinan hirak liu ba. Tuir loloos governu tenke halo levantamentu tokon $493.5. Parte seluk ita nia reseita naun petrolíferu seidauk sufisiente hodi selu ba ita nia mákina estadu.

Haree ba rezerva mina husi kampu rua Kitan no Bayu Undan maske realidade hatudu hela katak kampu Kitan labele halo ona produsaun iha tinan 2015 no Bayu Undan nudár úniku kampu ne’ebé durante ne’e fornese hela reseita mai Timor-Leste kuaze biliaun 20 infelizmente kampu ida ne’e sei mamuk iha tinan tolu oin mai.  tabela iha sorin ne’e hatudu hela mai ita katak Kampu Bayu Undan sei fornese de’it tokon 604 husi tinan 2017 to 2021. No mós sei la fornese tan reseita hafoin de ida ne’e.

Foti liu RSE sei Ameasa Ba Sustentablidade ekonomia

Governu Timor-Leste hahú halo levantamentu osan husi Fundu Petrolíferu liu Rendimentu Sustentável Estimativa (RSE) dezde tinan 2009 ami fiar katak pratika ida ne’e sei fo ameasa ba sustentablidade rezerva fundu iha futuru. Ami haree katak polítika diversifikasaun ekonomia no investimentu ba setór naun petrolíferu sei menus tebes tanba ne’e ami fiar katak ita nia ekonomia sei la sustentável se ita kontinua depende ba riku soin mina no gas iha futuru. Gráfiku iha leten hatudu hela mai ita katak, ita nia reseita doméstika dook husi ita nia espetasaun. Tanba realidade hatudu katak ita nia governu kontinua ladún tau prioridade ba setór agrikultura, indústria kiik sira, setór turizmu ne’ebé loloos bele substitui ita nia ekonomia bainhira ita la iha ona mina no gas. Parte seluk governu mós kontinua ignora servisu báziku sira no setór sosiál sira seluk hanesan saúde, edukasaun no bee moos ne’ebé tenke hetan porsaun adekuadu iha alokasaun Proposta Orsamentu Jerál 2017 nian duke projetu multiannual sira ne’ebé la klaru nia retornu sosiál no ekonómiku.

Proposta orsamentu 2017 ho biliaun $1.3, Rede-CGT fiar katak governu sei halo orsamentu ratifikativu tanba iha tinan oin 2017 relasiona eleisaun no formasaun governu foun. Iha livru 1 proposta OJE 2017 tabela 2.1.3.1 Tabela Fiskál, hatudu governu nia projesaun tinan tolu to’o hat oin mai governu sei foti osan liu to’o biliaun rua kada tinan. Iha tempu hanesan projesaun husi reseita Fundu Petróleu mós la to’o iha biliaun ida no iha tendénsia tun. Ita nia reseita doméstika sa’e kuaze 13% kada tinan levantamentu ida ne’e sei redús futuru RSE hodi hamenus liu tokon $400 to iha 2021 saldu Fundu Petrolíferu sei tun ba iha biliaun $13, menus biliaun $3 kompara ohin loron.

Estadu tenke prioritize Setór servisu sosiais

Governu kontinua la fó atensaun ba setór báziku sira Iha proposta OJE 2017, alokasaun orsamentu ba ministériu tolu ki’ik tebes, Ministériu Edukasaun hetan de’it 6% (Tokon US$88,493), Ministériu Saúde 3% (Tokon US$45,715) no Ministériu Agrikultura iha de’it 1% (Tokon US$19,343). Iha tabela sorin ne’e hatudu orsamentu husi ministériu hat ne’ebé inklui ona orsamentu Fundu Infrastrutura. Bainhira haree ba orsamentu doadores, husi Ministériu Agrikultura, ki’ik liu, orsamentu doadores hamutuk tokon $24,222 (15% husi total orsamentu doadores iha tinan 2017), husi tinan 2011- 2014, iha tendénsia sa’e, maibé hafoin tinan 2014 to’o 2017 tun ba beibeik.

Ami observa katak Ministériu Agrikultura seidauk iha sensibilidade ba produsaun ai-han ne’ebé kuaze tun bei-beik, no polítika estadu hodi kore an husi importasaun la hatudu nia progresu tanba, husi tinan 2002 to’o 2012 Timor Leste nia media (rata-rata) importasaun maka 18,598 ton no iha tinan 2013 importa mais ou menus 18,500 no iha tinan 2014 sa’e to’o 221,000 ton, hatudu katak polítika governu hodi dezenvolve setór agrikultura hodi kore an husi importasaun fo’os infelizmente, seidauk tau ba pratika.

Turizmu, nudár setór importante ne’ebé loloos governu tenke fó atensaun no halo polítika ida ne’ebé bele akomoda Timor-Leste nia kultura no riku soin orijen ne’ebé ita iha hodi nune’e bele sai fonte prinsipál ne’ebé fó rendimentu boot ba estadu. Infelizmente polítika Ministériu turizmu la hatudu nia progresu tanba ladún hatudu planu ne’ebé realistiku.


Gráfiku iha leten hatudu katak ministériu turizmu alokasaun orsamentu sa’e maibé infelizmente programa rasik labele ezekuta hodi nia orsamentu aloka fali ba fatin seluk hanesan ezemplu konkretu hatudu:

Ministériu Turizmu liu husi orsamentu Fundu Dezenvolvimentu Kapitál Umanu husi tinan 2011 – 2015, hetan 43 bolseirus ba area turizmu, espesífiku mak hanesan tabela:


 Fontes: Livru No;6 Fundu Espesiál Proposta OJE 2017. 

Tabela iha leten hatudu Ministériu iha rekursu umanu natoon hodi dezenvolve area turizmu maibé iha pratika tau liu importánsia ba atividade eventual hanesan: Caravana artistica, Carnaval, Miss Turizmu, Dili Maratona, Tour de Timor, Sunset Faire no sei iha eventu sira seluk tan, hodi halo Ministériu sai hanesan diresaun ida ne’ebé responsabiliza ba atividade eventual no haluha knar loloos ba dezenvolve area turizmu. Ministériu rasik iha dadus kompletu kona bá vizitante sira iha nia pájina web, maibé kapasidade hodi jere programa turizmu la tuir espetasaun hodi kontribui ba reseita doméstika, orsamentu ba atividade iventual bo’ot liu (tokon US$1,8) kompara ho orsamentu ba dezenvolve infrastrutura Turismu ho deit tokon US$1,1.

Projetu Infrastrutura Báziku Ne’ebé Implementa Liu Husi Programa PDIM No PNDS Presiza Hadi’ak Hodi Bele Benefisia Povu Ki’ik Sira Nia Moris

Ami apresia tebes nafatin ba kometmentu Governu implementa projetu iha nivel Munisipiu no tuir projesaun hosi Governu implementasaun PNDS no PDIM bele kontribui direta ba dezenvolvimentu ekonómiku, loke servisu no lori oportunidade barak liu ba nivel Munisipiu, Postu, Suku to’o Aldeia.  Maibé polítika ida ne’e la hatuur liu hosi alokasaun orsamentu ba nivel Munisipiu sira hanesan tuir mai.

Orsamentu ba PNDS

Tuir Lei no 8/2013 kona bá Implementasaun PNDS hatuur katak implementasaun dezenvolvimentu area urbanu ne’ebé sei jere rasik hosi povu sira nune’e polítika ida ne’e sei implementa durante tinan 8 nudár pilotu. Iha implementasaun projetu hotu hosi PNDS hetan apresiasaun ne’ebé maka’as tebes hosi komunidade sira ba rezultadu utilizasaun projetu PNDS iha territóriu Timor Leste tanba bele responde diretamente ba sira nia nesesidade. Hosi ami nia rezultadu monitorizasaun hatudu iha tinan da huluk projetu barak mak la dun responde ba objetivu PNDS nian hodi hasa’e kreximentu sósiu ekonomia povu nian maibé iha tinan 2 ikus implementasaun projetu PNDS responde duni ba nesesidade komunidade sira iha area rurais.

Maibé ami hakarak husu ba Governu liu husi Parlamentu tanba sá planu orsamentu 2017 Governu aloka de’it orsamentu apoiu orsamentu opersionál ba Suku 149 ho total orsamentu US$.400.000. Lolos Governu tenke konsidera nafatin partisipasaun komunidade sira nia iha prosesu dezenvolvimentu, razaun governu hodi foku ba eleisaun 2017, la lójika tanba iha tempu hanesan, Governu aloka mós orsamentu hamutuk tokon US$4,819 ba projetu foun iha 12 munisipiu ho total projetu 44 no benefisia ba povu kuaze projetu 16 de’it.

Alokasaun Orsamentu ba PDIM

Planu alokasaun orsamentu ba implementasaun PDIM tuir ami nia hare la korespondente ho kometimentu Governu nian atu hakbesik dezenvolvimentu ba nivel lokál tanba orsamentu ne’ebé aloka ba projetu PDIM ba tinan 2017 orsamentu hamutuk tokon $. 10.7 ida ne’e menus tebes kompara ho orsamentu 2016 ho total tokon US$. 23. Maibé hosi metade orsamentu US$.5.7 halo re-apropriasaun no aloka de’it orsamentu US$. 4.8 tokon (projetu foun).

Mezmu ita rekoñese katak iha tinan 2017 sei akontese Eleisaun Jerál no iha mós projetu multi annual ne’ebé sei responsabiliza direta hosi liña Ministériu sira maibé tuir loloos dezenvolvimentu ne’ebé bele hasa’e kreximentu ekonomia povu nia iha area rurais no implementa direta iha area tarjetu benefisia riu presiza tau nafatin atensaun.

Konkluzaun

Bazeia ba proposta Orsamentu Jerál Estadu 2017, ami atu foti konkluzaun katak, Governu kontinua viola lei Fundu Petrolíferu ba RSE 3% tanba ne’e sei fó ameasa ba sustentablidade ekonomia iha futuru. Ami hanoin katak projetu multiannual sira tenke hetan avaliasaun fila fali atu nune’e governu bele halo planu ne’ebé realistiku liu tan no mós bele hatudu nia estudu viabilidade ekonómiku no sosiál ba públiku no ba Parlamentu Nasionál.

Ba dala ikus ami husu ba deputadu no deputada sira iha Parlamentu Nasionál atu kontinua  husu ba governu hodi fó prioridade no investe ba setór Agrikultura, turizmu no Indústria kiik sira atu bele dezenvolve ekonomia setór naun petróleu nune’e ita labele kontinua dependé ba mina no gas iha futuru.

Governu mós iha obrigasaun atu investe ba setór sosiál no servisu báziku sira hanesan edukasaun saúde no be moos ne’ebé sai povu nia ejijénsia nune’e ita bele dezenvolve no prepara ita nia rekursu umanu no mós kore an husi problema malnutrisaun no hadi’ak kualidade moris povu nian agora no futuru.

Membru Core Group Transparency Timor-Leste:
Mata dalan Institute (MDI)
La’o Hamutuk.
Haburas Foundation.
Community Development Interest (CDI).
Luta Hamutuk Institute.
Haberan Institute.
Fundasaun Baloos.
Feto Hadomi Familia (FHF).
Kdadalak Sulimutuk Institute (KSI).
Etadep.
Permatil.
Asosiasaun HAK.
  
Dili:  22 Novembru 2016

Sabino Fitun
Koordenador CGT – TL
Tel: (+670) 77289596

Sem comentários: