sábado, 23 de dezembro de 2017

Dúvida polítika marka inísiu tinan foun iha Timor-Leste

Tinan 2018 iha Timor-Leste sei hahú hanesan tinan 2017 nia rohan: ho dúvida polítika kona-ba futuru governasaun nian no posibilidade hosi instabilidade ida ne'ebé sei dura fulan barak nia laran, liuliu iha senáriu ida hosi eleisaun antesipadu sira.

Governu minoritáriu koligasaun nian, hosi Frente Revolucionária do Timor-Leste Independente (Fretilin) no hosi Partidu Demokrátiku (PD), kontinua ho futuru ne'ebé laloos no opozisaun - Congresso Nacional da Reconstrução Timorense (CNRT), Partidu Libertasaun Popular (PLP) ho Kmanek Haburas Unidade Nacional Timor Oan (KHUNTO) - insisti atu hatún governu.

Hafoin proposta rejeisaun dahuluk ida kontra programa Governu, opozisaun aprezenta proposta ida sensura nian kontra ezekutivu, proposta ida hodi hatún prezidente Parlamentu Nasional no rekursu ida ba desizaun hodi admiti tramitasaun ba proposta ida Orsamentu Retifikativu nian.

Prezidente Parlamentu Nasional suspende ona reuniaun plenáriu oioin, tuir nia hatete katak hanesan hábitu bainhira debate hela orsamentu, akuza opozisaun blokeia komisaun sira ne'ebé maka debate dokumentu no aprezenta ona providénsia kautelar ida no hodi hatán ho pedidu ida fiskalizasaun hosi konstitusionalidade.

Klima ida tensaun nian ne'ebé aumenta nafatin, ho desizaun ikus iha xefe Estadu nia liman laran, Francisco Guterres Lu-Olo, ne'ebé iha tinan 2017 nia rohan rona ona líder prinsipal sira nasaun nian.

Iha prátika iha opsaun tolu, rua uza senáriu atual parlamentar - hodi konvida partidu daruak ne'ebé hetan liu votu ka AMP hodi harii Governu, anunsia ezekutivu ida hosi inisiativu prezidensial, ka sobu parlamentu no konvoka eleisaun antesipadu.

Sira hotu konkorda katak tenki hetan lalais solusaun tanba ekonomia timoroan hahú senti hosi Governu ida ho kapasidade oituan hosi asaun iha nasaun ida ne'ebé orsamentu Estadu hanesan movimentu ekonómiku boot.

Tuir dalan formal, lei determina katak Parlamentu Nasional, eleitu iha loron 22 Jullu, bele sobu de'it pelumenus liutiha fulan neen ka iha loron 22 Janeiru no eleisaun sira bele marka de'it ho prazu ida fulan rua ka hahú hosi loron 22 Marsu.

Hafoin ne'e tenki fó pose ba parlamentu, ba Governu, aprova programa ezekutivu nian no orsamentu Estadu nian ba tinan 2018, husik posibilidade ba metade tinan nian ho rejimi duodésimu.

Ne'e sai preokupante tebes tanba orsamentu ne'ebé bazeia iha sistema ne'ebé sei indika ba tinan ne'e, ladún reduzidu duké normal (tanba hanesan tinan eleisaun nian) no ne'ebé sei hetan koresaun ho orsamentu retifikativu ida.

Hosi klarifikasaun hosi senáriu polítiku depende senáriu ekonómiku maibé mós depende hosi asinatura hosi tratadu kona-ba fronteira marítimu entre Timor-Leste ho Austrália, dokumentu ne'ebé tenki marka ajenda iha tinan oinmai.

Ne'e hanesan kestaun sentral ida ba finansiamentu nasaun nian iha tinan hirak tuirmai, tanba Timor-Leste depende nafatin, iha parte barak, hosi reseita petrolíferu ne'ebé agora daudaun haruka ba Fundu Petrolíferu.

Asinatura hosi akordu sei marka, hafoin luta durante dékada barak nia laran, konkista final hosi soberania nasional, defini fronteira ida ne'ebé sai hanesan konflitu dezde períudu antigu bainhira Timor-Leste sei iha administrasaun portugeza nia laran.

SAPO TL ho Lusa

Sem comentários: