sábado, 23 de dezembro de 2017

Iresponsabildade Polítika Tenke Hakotu ona!

Fundasaun Mahein (FM), 22 Dezembru 2017

Iresponsabildade Polítika Tenke Hakotu ona!

Daudaun ne’e elit polítiku na’in sira fahe malu iha Timor-Leste. Povu baibain husu atu hamosu polítika konsensus ida, tamba sira dehan páz ho seguransa mak liu buat hotu-hotu. Povu nia hanoin atu kria estabilidade ne’e katak povu hakarak hakotu ona inserteja polítika ne’ebé lao daudaun entre partidu sira ne’ebé kaer governu ho partidu sira ne’ebé iha oposizasaun. Tamba ne’e mak, Fundasaun Mahein (FM) husu lideransa polítiku sira tenke tau ses sira nia ambisaun polítika, no fó perioridade ba seguransa sidadaun nasional nian, ne’e tenke halo aproximasaun konstrutivas ne’ebé bazea ba lalaok konstrutiva ba situasaun daudaun ne’e.

Sorte, fahe malu entre elit polítiku sira ladaet ona ba povu baibain to agora. Tamba ne’e mak situasaun daudaun ne’e halo sidadaun barak hanoin hikas krizi 2006, ne’e laiha biban ida atu violensia hanesan ne’ebá repete fali. Dividismu entre Loro sae – Loro monu ne’ebé sai savi ba krizi 2006 lamosu fila fali iha públiku nia neon ona. Nune’e mos Arte marsial sira ne’ebé afilia ba partidu polítiku sira ne’e sai mos ameasa iha Timor-Leste daudaun ne’e hakarak haree hikas fali polítiku nain sira nia matoridade polítiku iha Timor-Leste.

Forsa seguransa mos kontinua sai professional ba daudaun ona, no independente los durante dekada ikus ne’e nia laran. Ida ne’e habiban sira atu hakruk ba sira nia kna’ar konstitusional nian ne’ebé asegura segurana iha situasaun polítika nian, ne’e sorin ida. Sorin seluk polítiku manipula dividismu iha polísia ho militar durante krizi 2006 iha tinan hirak liu ba. Daudaun ne’e autór seguransa iha kapasidade professional atu kontra politizsaun hosi polítiku nain sira ba seitór seguransa nian. Ho meus sira hanesan ne’e kontrovesial polítiku daudaun ne’e bele hatudu ona progresu boot ne’ebé signifikante tebes ba povu nune’e mos ba autór seguransa. Lideransa polítiku sira mos tenke buka hatene hosi isu-isu polítiku ho tasak, matoridade nune’e mos ho responsabilidade.

Disputa Polítik ne’ebé ikus mai hamos inserteja polítika ne’e lao daudaun ne’e kona-bá transfere ukun ba jerasaun foun. Prezidente CNRT Xanana Gusmão fiar katak transfere ukun tenke hahú agora. Tamba ne’e, iha momentu nia rezigana-an nu’udar Permeiru Ministru iha tinan 2015, no ikus mai bolu Rui Maria de Araujo nu’udar ema foin sae hodi troka Xanana. Ho ida ne’e la sai obstaklu ba Xanana atu utuliza nia poder hosi kotuk nu’udar supervisaun, ida ne’e hanesan tipu ida kona-bá tranzisaun jerasional, ne’e lidun ida. Iha lidun seluk, Sekretáriu Jeral partidu FRETILIN ka Primeiru Ministru daudaun ne’e Dr. Mari Alkatiri hakarak jerasaun tuan kaer poder nu’udar última poder ba jereasun katuas sira nu’udar parte ida hosi governu inklusivu ne’ebé gradualmente transfere ukun ba jerasaun foinsae sira. Nune’e katak tranzisaun ba jereasional radikalmente importante duni, ba polítiku sira ne’ebé eskoilla publikamente ba públiku. Maibé tutan hosi ne’e hotu hatudu katak atetude agresivamente ne’ebé adopta hosi Xanana ho Alkatiri kontra produktivu.

Parte balun tamba lakonkorda kona-bá tipu tranzisaun jerasional, Xanana rejeita atu harii koligasaun ho partidu FRETILIN-Alkatiri depois eleisaun parlementu iha fulan Jullu 2017. Deskonkordasaun ida ne’e obriga partidu FRETILIN estabelese governu minoriatariu ne’ebé laiha estabilidade governativa, iha sorin seluk partidu oposizaun sira harii Aliansa Maioria Parlementar (AMP). Governu monu kuandu programa governu dala-rua tuir-tuir malu lahetan apresiasaun hosi parlamentu. Ho nune’e mak, Alkatiri halo ona repetisaun beibeik ba idea halo aprejentasaun programa ba daruak nian bele sai hanesan mediasaun atu halo konkorda malu entre Xanana ou bele hakur ba eleisaun antisipada iha 2018. Alkatiri dala ruma kontinua hatarde programa governu ba daruak nia ne’ebé bele lori governu ba sumba. Iha sorin seluk tensaun polítika ida ne’e hamosu ona pániku maske kontinua nonok ho hakmatek maibé tauk mos partidu polítiku sira bele utuliza Arte Masial sira hamosu konflitu. 

Autor Polítiku hotu-hotu tenke halo kompremisu atu fó solusaun ba situasaun daudaun ne’e ho dalan legal nian. Tamba ne’e mak, FM triste ho estetmentu hosi Primeiru Ministru Dr. Mari Alkatiri iha dia 2 dezembru kondena AMP halo golpe hasoru governu. Estetmentu hirak ne’e halo degradasaun ba diskursu polítika no halo susar liu atu toma solusaun ida ne’e halo akordu ho diak. FM mos husu ba mídia sira atu hase’es-an hosi utilizasaun lia-fuan inlamatoriu/provokasaun nian kona-bá estetmentu hosi Alkatiri nu’udar bomba  ida ne’ebé bele nakfera ho  irresponsabilidade.

Primeiru Ministru Mari Alkatiri mos utuliza mídia sosial iha nia pájina Facebook nian ne’ebé mos halo komentariu edisional ne’ebé bele halo dividismu. Iha postin ida halo atakasaun ba Prezidente Partidu PLP Taur Matan Ruak atu husu para halo debate ho ministru ida hosi Partidu FRETILIN  ne’ebé junior liu ba Taur Matan Ruak. Linguazem hanesan ne’e so para halo difisil liu to iha konkordasaun ida ho solusaun diak ba inserteja situasaun ne’e. Tamba ne’e mak Alkatiri tenke hapara ona halo komentariu ne’ebé la ho produktivu.

Iha Xanana nia parte, nia kontinua halo viajen internasional ne’ebé lao daudaun  sidauk fila mai rai laran hodi hatudu nia autoridade ida ne’ebé extraordenariu, tamba ho nia absensia halo negosiasaun polítika entre governu ho opozisaun labiban halao. FM la husu tamba sa maka Xanana kontinua tun sae iha rai liur no iha rai laran nia nasaun hetan krizi. Tamba nia influensia polítiku ne’ebé boot, nia iha duni responsabilidade atu atende inserteja situasaun ida ne’e. iha teritóriu nasional, ema hotu tau esperensa ba Xanana atu fila hikas mai, para nia ho Alkatiri bele fó solusaun ba disputa polítika entre sira, para povu bele hetan hakmatek. Viajem Xanana ne’ebé laiha hun ho rohan nu’udar iresponsabilidade ne’ebé ladigna nu’udar lideransa máximu iha Timor. FM husu atu Xanana bele fila hikas mai Timor-Leste atu halo kompromi ka dialogu ne’ebé nesesariu atu fó estabilidade ba situasaun polítika iha rai ida ne’e.

Lideransa Timor-Leste bele halo konsensus karik sira fokus ba nesesidade povu baibain e la’ós ho ambisaun ba elit sira iha Dili. Konsensus ne’ebé indika mak tenke bazea ba dezeñu polítika atu bele fo moris diak ba povu no fo peroridade ba maoria povu Timor-Leste ne’ebe hela iha area rurais. Edukasaun, saude, ho agrikultura ne’ebé persiza tebes haforsa hodi hasae nia kualidade. Fó perioridade ba seitór sira iha leten, duke projeitu boot hanesan Oe-cusse ho Suai ne’ebé elit polítiku sira uza atu halo kompremisu ba sira nia polítika atu buka deit suporta hosi povu.

Buka konsensus, ba autór polítiku sira tenke hatene katak konstitusaun RDTL iha autoridade a’as liu iha Timor-Leste. spesifikamente, lideransa Polítiku sira tenke komprende katak Konstituisaun fó dalan atu halo cek ho balansu  ba nasaun nia diak.  Ezemplu, durante aprejentasaun programa iha fulan Outubru Primeiru Ministru  Mari Alkatiri hatun membru parlementu sira ho liafuan “infantil ka labarik” nu’udar resposta ba krítika hasoru nia. Lolós ne’e nia tenke admite katak Konstituisaun fó dalan governu ho parlamentu atu bele fó krítikas ba malu ho konstruktivas. Diskusaun malorek nu’udar lalaok polítika ne’ebé sai hanesan parte importante iha kada prosesu demokrasia ne’ebé saudavel.

Ikus liu, polítiku nain sira iha Timor-Leste barak liu mak mosu iha kortina kotuk entre elit polítiku sira ne’ebé halo kontratu polítika. Kultura ka lisan ba ema baibain sira hodi komprende diak e atu halo evaluasaun ba sira nia lideransa. Ida ne’e signifika katak membru hosi jerasaun tuan iha forsa poder boot liu fali jerasaun foun maske jerasaun foun kaer kargu formal. Timor-Leste sei hetan benefisiu diak hosi kultura poíitika ne’ebé transparante, ne’ebé fó biban ba ema baibain bele tuir no partesipa iha debates polítika ne’ebé importante. Elit polítiku daudaun ne’e bele halo kontribuisaun ba madora polítika nasaun nian hodi utuliza regra lei, no hatur polítika ne’ebé dezenvolve liu no halo monitorizasaun ba lideransa futuru nian.

Ba Objetivu ida ne’e FM hato’o rekomendasaun balun tuir mai ne’e:

Primeiru Ministru Mari Alkatiri tenke utuliza lia-fuan ne’ebé kontrutivu ho kondusivu ba diálogu saida deit.

Xanana Gusmão tenke fila hikas ona mai Timor-Leste hodi halo diálogu ho governu.

Diálogu polítika saida deit tenke fokus ba povu nia moris e la’ós atu kontinua fali ajenda privadu ka pesoal, nune’e mos haforsa prosesu diálogu no hakruk ba lalaok demokrasia ho konstituisaun.

Sem comentários: