sexta-feira, 22 de abril de 2016

Portugal prepara atu kontinua fó nafatin apoia ba Justisa Timór


Ministru Justisa Ivo Valente, dehan ba Lusa katak Governu portugés sei fó nafatin apoia ba Prokuradoria jerál ho ninia Ministériu, inklui mos ba iha Sentru Formasaun Jurídika. 
“Iha fulan abril nia rohan ami konsege asina ona ami-ninia protokolu koperasaun foun ho Governu portugés, liu-liu ho ministra Justisa portugeza, no ami mos foti daudaun medida hodi implementa protokolu refere, no ami mos iha ona forma koperasaun foun”, dehan Ivo Valente ba Lusa hafoin hakotu vizita iha Lisboa.

Bazeia ba konvite hosi Konsellu Majistratura portugés, maka iha segunda to’o horisehik ministru Ivo Valente partisipa ona iha serimónia abertura ba reuniaun hamutuk hosi Konsellu superiór Justisa nomós hosi Pontu kontaktu rede judisiária Komunidade Nasaun Lian Portugés (CPLP) nian.

Iha tempu hanesan no bazeia ba protokolu koperasaun ne’ebé asina iha 25-fevereiru liu ba, entre ministériu Justisa nasaun rua nian, maka iha horisehik asina mos protokolu judisiál seluk, hanesan ho organizasaun konjénere iberu-amerikana.

“Ba iha setór Justisa Governu portugés, sei apoia ami iha parte asesoria, konsulta ba iha área oioin, ne’ebé la’os de’it ba iha tribunál hanesan Prokuradoria jerál Repúblika, maibé mos ba iha Ministériu Justisa, hanesan serbisu rejistu notariadu, rai no propriedade, lejislasaun no Sentru Formasaun Jurídika”, tuir ministru ne’e esplika. 

Ministru ne’e dehan tan katak Timor-Leste hein katak “iha tempu badak” bele simu majistradu portugés dahuluk nomós referénsia ida hodi ezekuta protokolu entre nasaun rua.

“Ami hein hela kestaun ba apoiu tékniku no ami ko’alia ona ho Governu portugés atu bele haruka lalais majistradu hirak ne’e mai Timor-Leste. Ha'u katak iha fulan maiu ita bele simu ona majistradu portugés hirak ne’e”.

Kona-ba referénsia inspesaun no auditoria Governu Timór ba iha sistema judisiál rai-laran, Ivo Valente haktuir hikas katak Ezekutivu Dili nian, nomeia ona advogadu Jorge Graça, durante besik fulan tolu ba prezidénsia hosi komisaun ida ho membru na’in lima no destina ba reforma lejislativa no sistema justisa nian.

“Komisaun ne’e funsiona hanesan komisaun reforma ida hosi setór justisa, halo konsulta ba iha instituisaun justisa hothotu, armoniza lei no hahú halo reforma ba setór refere”, dehan.

Ministru ne’e dehan tan katak komisaun ne’e “sei serbisu to’o mandatu hosi Governu atuál remata no hein katak iha governu 2017 nian bele kontinua halo reforma ba setór justisa. Sira halo daudaun estudu ho tékniku no jurista hosi nasaun seluk, inklui Portugal, Austrália, Singapura, relasiona ho serbisu ne’e”.

Haktuir kona-ba Relatóriu Anuál Direitu Umanu kona-ba Timor-Leste, ne’ebé foin daudaun fó sai hosi Departamentu Estadu EUA no inklui mos abuzu hosi forsa seguransa, violénsia doméstika no jéneru, frakeza hosi sistema judisiál no hadau-malu rai hosi problema importante ne’ebé Timór hasoru, responsável ne’e haktuir katak iha atu halo prevensaun.

“Ami iha sistema kontrolu ida hosi forsa seguransa ba teritoriu nasionál no ami sei aplika ho rigorozu sistema ida ne’ebé ami kria ona, atu nune’e karik ezisti indísiu (abuzu hosi forsa seguransa) maka ami sei hahú ho prosesu ida kontra ema ne’ebé viola ema seluk ninia direitu”, dehan.

Ivo Valente, ne’ebé mos bá Portugal hanesan prezidente hosi Konferénsia ministru Justisa Nasaun Lian Ofisiál Portugés (CMLPLOP) dehan mos kona-ba esforsu hosi setór Justisa ninia relasaun ho populasaun Timór.

“Ami halo esforsu maka’as hodi hadia atendimentu públiku, fó asesu ba sidadaun hothotu. Ami mos fó kapasitasaun baa mi-ninia atór justisa nasionál liu hosi formasaun komplementár iha Sentru formasaun jurídika no hadia daudaun ami-ninia sistema justisa, liu-liu halo atu justisa to’o duni ba Timor-oan hothotu”, nia dehan.

Ministru ne’e dehan katak iha 09 to’o 10-maiu sei hala’o Reuniaun Konsellu diretór dahuluk (1ª) ba serbisu prizionál/penitensiáriu CMLPLOP, iha Dili, no hetan ona konfirmasaun hosi responsável hosi Estadu-membru hothotu.

SAPO TL ho Lusa 

Sem comentários: