terça-feira, 30 de agosto de 2016

30 AGOSTU 1999, OBRAS HISTÓRIKUS SAGRADU BA POVU TL


Loron konsulta popular 30 de Agostu 1999 nu’udar obra históriku  sagradu ba Timor oan sira, basá iha momentu ne’eba povu deside no hakotu  Timor Leste nia luta durante  tinan 24 husi okupasaun Indonesia.

Prezidente  Parlamentu  Nasional,  Aderito  Hugo da Costa, hatete, loron  30 de Agostu 1999 ne’e, desizaun  ida  ne’ebé  históriku  tebes  ba  ema  hotu tantu  ki’ik  no  bo’ot, basá sira  fó  kontribuisaun  ba  rezultadu  final  iha  funu  tinan  24  nia  laran.

Nia hatutan, referendum  ne’e  sai  opsaun  ida  ne’ebé  importante  tebes  no  desizaun  ida  ne’ebé  históriku  monumental  tebes  ba  Timor  Leste, tamba  ne’e  ho  selebrasaun  loron  30 de Agostu 1999  ne’e, povu Timor  Leste  kontinua  refleta no halo reflesaun ba desizaun  ne’ebe maioria  povu Timor  Leste  iha  deside  iha tinan  1999.

Maske  ema  balun  dehan  luta  iha  tinan  24  nia  laran  katak, mehi  iha  loron  manas, maibe  no  fim  komunidade  internasional  rekoñese  direitu  no  luta  povu  Timor  Leste  ninian  hodi  ita  atu  deside  rasik  nia  futuru.

“Ida  ne’e  mak  resposabilidade  ita  nian no  ida  ne’e  mak responsabilidade  politika  sira  agora  ninia  forsa  politika  hotu  tuir  nasaun  ida  ne’e  tenki  kontinua  asegura  salva  guarda  ba  valor  históriku  ida  ne’e  ho  kuidadu  ba  dezenvolvimentu  nasaun  nian  ba  oin,”hatete  Prezidente  Parlamentu  Nasional  Aderito  Hugo ba  jornalista  sira  iha  Centru  Convenções  de  Dili,  Sabadu  (27/8).

Tantu progresu  iha  tinan  14  hatudu  hela  mai  ita  katak, mundu  rekoñese  ita  nia  prinsipiu  fundamental  tolu  ne’ebé  ita  tau  iha  fatin  as  hanesan  demokrasia, justisa no  direitus  humanus  ninia.“Estabilidade  defeza  politika  seguransa  ninia, boa  Governsaun, justisa no demokrasia  prinsipiu  fundamental  ne’ebé  Timor  priense  iha ninia  konstituisaun, kompromitidu  atu  ita  la’o  ho  regras  tolu  ne’e,” tenik nia.tos

Jornal Nacional

Sem comentários: