terça-feira, 30 de agosto de 2016

Austrália ho Timor-Leste ohin hahú debate iha Haia “konsiliasaun” kona-ba fronteira


Reprezentante Timor-Leste ho Austrália ohin halo parte iha sesaun abertura hosi Komisaun Konsiliasaun nian iha Haia, hafoin iha fulan abril liu ba Governu Timór koko atu obriga Kambera halo negosiasaun kona-ba delimitasaun fronteira maritime entre nasaun rua. 

Reuniaun ba loron ohin ne’ebé sei sai hanesan vitória dahuluk Timor-Leste nian iha debate refere ho Austrália koresponde ba inisiu hosi Prosedimentu Konsiliasaun Obrigatória (PCO) ne’ebé Timor-Leste haktuir iha Nasoens Unidas, bazeia ba Anexo V Konvensaun Nasoens Unidas kona-ba Direitu Tasi.

Dili hatutan tan katak maski akordu temporáriu hodi fahe rekursu Tasi Timór nian, maibé nafatin laiha fronteira permanente entre nasaun rua, tanba Austrália dada-aan hosi prosedimentu kona-ba rezolusaun internasionál, hodi limita “meiu Timor-Leste nian hothotu atu kumpri sira-ninia direitu ba abrigu direitu internasionál”.

Reprezentante Timor-Leste nian iha Haia maka ministru Planeamentu no Investimentu Estratéjiku no hanesan mos negosiadór Prinsipál ba Fronteira Marítima, Xanana Gusmão no ministru Estadu nomós Prezidénsia Konsellu Ministru, Agio Pereira.

Iha komunikadu Tribunál Permanente Arbitrajen esplika katak sesaun abertura hahú iha tuku 09:30 oras lokál no sei fó sai diretu liu hosi internet Palásiu da Paz, iha Haia.

"Durante sesaun abertura, Parte rua sei ko’alia kontestu ne’ebé fó inisiu ba konsiliasaun, nune’e mos kona-ba kbi’it jurisdisionál hosi Komisaun Konsiliasaun nian”, tuir tribunál esplika.

Liu tiha ne’e, odamatan sei taka no sei latransmiti audiénsia hosi parte rua ne’ebé hahú ho debate kona-ba “objesaun kona-ba kompeténsia jurisdisiál hosi Komisaun ne’ebé maka submete hosi Austrália”.

Komisaun – kompostu hosi elementu lima (rua nomeia hosi kada nasaun no ida ba dalima hosi dahhat primeiru) – “sei desidi karik hakarak foti desizaun kona-ba kestaun ho forma preliminár, ka kontinua ho prosedimentu Konsiliasaun nian, no foti desizaun tuir kompeténsia juridisiál, iha fali tempu seluk”.

Hafoin sesaun públika, maka sei hahú ho audiénsia privada to’o 30-agostu, tanba konteúdu hosi sesaun refere sei lafó sai ba públiku. Komisaun ne’e lidera hosi diplomata dinamerkés Peter Taksoe-Jensen, eis-sekretáriu jerál adjuntu Nasoens Unidas ba asuntu jurídika.

Timor-Leste ninia reprezenta ba komisaun ne’e maka alemaun Rudiger Wolfrum, profesór direitu internasionál hosi Universidade de Heildeberg no hanesan juis desde 1996 hosi Tribunál Internasionál ba Lei Tasi ( desde 2005 no 2008) ho Abdul Koroma, hosi Serra Leoa, juis ba Tribunál Penál Internasionál hosi tinan 1994 to’o 2012.

Hosi Austrália, nomeia ona australiana Rosalie P Balkin, eis-sekretáriu jerál adjunta ba Organizasaun Marítima Internasionál no hanesan mos profesora iha Universidade Austrália, Áfrika Sul no Reinu Unidu ho Donald Malcolm McRae, jurista kanadianu espesialista iha oseanu no direitu internasionál.

Mediadór haat ne’ebé nomeia hosi nasaun rua, no ida dalima nasaun rua ne’e rasik maka hili entre sira, komisaun konsiliasaun ne’ebé sei rona pozisaun hosi kada Estadu no karik laiha akordu, maka sei hato’o ba sekretáriu jerál ONU, relatóriu ida hodi husu apoiu rezolusaun.

Kamberra ho Díli sei tenke halo negosiasaun ho didi’ak, bazeia ba relatóriu komisaun nian.

Konsiliasaun obrigatóriu hanesan prosesu ida ne’ebé previstu iha Konvensaun Nasoens Unidas kona-ba Direitu Tasi (CNDUM) no obriga atu Austrália halo parte iha prosesu formál ida ne’ebé mai hosi painel independente hosi peritu ho naran "komisaun konsiliasaun”.

Prosedimentu ne’e sei bele uza ba kazu ne’ebé parte rua lahetan akordu ka Estadu ida foti desizaun atu hasa’i jurisdisaun hosi instituisaun internasionál hodi sai sasukat ba konlfitu kona-ba fronteira maritime.

SAPO TL ho Lusa 

Sem comentários: