segunda-feira, 8 de junho de 2015

FERNANDO LA SAMA LIDER UNIFIKADOR PARTIDU DEMOKRATIKU


DILI - Deputadu sira uma fukun Parlamentu Nasionál (PN) triste tebes no lakon figura polítiku ida hanesan matebian Fernando La-Sama de Araujo.

“Figura maun La-Sama hanesan ita sei la-hetan ona. Momentu ida ne’e ami lakon maun ida hanesan La-Sama nu’udar ema polítiku no fundamental ba imajen Partidu Demokratiku nian. Maibé nu’udar maun ida laiha que hanesan nia. Oras ne’e dadauk sente mamuk hela no susar atu prenxe fali, ”deputada hosi PD Maria Lourdes Bessa haktuir ho matan ben iha PN, Tersa (2/6).

Hafoin La-Sama Araujo evakua ho aviaun hosi Kovalima mai Dili, Maria Lourdes Bessa akompaña situasaun ne’e to’o iha Hospital Nasionál Guido Valadares (HNGV).

“Maun La-Sama tama iha sala emerjensia iha Suai, no komesa kedas scan no hosi scan hatudu kedas katak maun La-Sama hetan stroke no halo buat balun nakfera iha nia ulun. Ne’e situasaun ida ne’ebé todan teb-tebes,” Bessa konta.

Prosesu tratamentu, Prezidente bankada PD ne’e akompaña no nota katak esforsu tomak ne’ebé governu no medíku sira iha ospital halo hodi evakua. “Sira tenta maneira oi-oin, no aviaun hosi Singapura to’o duni mai iha Dili ho ekipa medikus ne’ebé hakat ba iha hospital nasionál, maibé sira rasik hatete katak situasaun kritiku teb-tebes no lalika lori sai tan ba liur, tanba sei labele halo intervensaun tanba sofre maka’as iha nia ulun laran mak ran kontinua fakar hela no susar atu taka,”nia haktuir.

Momentu ida La-Sama hakotu i’is, Maria Lourde Bessa afirma, maske sente todan maibé realidade moris mak ida ne’e ona no prontu atu simu.

Sentimentu hanesan mós hato’o hosi deputadu hosi bankada CNRT Arão Noe de Jesus. Tuir Arão, iha nia vida tomak, Fernando La Sama de Araujo dedika nia-án tomak atu hadi’a nasaun foun ne’e.

“Timor lakon figura di’ak ida. Tanba ita hatene durante luta ba ukun rasik-án, La-Sama mós hanesan ema ida ne’ebé koñesidu tebes. Tempu ukun-án, La Sama harii partidu no sai mós hanesan Prezidente Parlamentu iha II lejislatura nian. Ho situasaun ida ne’e halo ita hotu sente triste tebes,” Arão katak.

Arão afirma, kontribuisaun matebian La-Sama de Araujo nian ba estadu Timor-Leste bo’ot tebes.

Maske sente lamentavel tanba ho idade ida nurak, mas Maromak bolu sedu liu nia. Maske povo no estadu TL lakon ona nia figura di’ak ida, maibé Arão husu ba ema hotu atu iha nafatin aten brani atu banati tuir nafatin ezemplu sira ne’ebé mak matebian husik hela ona.

Nune’e mós deputada Josefa Perreira hosi bankada FRETILIN rekoñese, matebian fó nia vida tomak ba rai ida ne’e to’o hetan ukun rasik-án.

Josefa afirma, hafoin luta to’o Timor hetan nia independensia, La-Sama kontinua hamriik ho firme hodi halo dezenvolvimentu ba povo no nasaun ne’e.

“Tanba nia prinsipiu polítiku ne’e mak dehan katak tenke dezenvolve uluk hosi baze mak to’o mai iha nasionál, no loos duni nia haree difikuldades ne’e barak tebes duni, no ministériu ne’ebé mak agora dadauk nia asumi responsablidade ba, hanoin katak nia tenke la’o ba Timor laran tomak ne’e atu haree difikuldades saida mak iha, liliu eduakasaun ne’ebé sei atraza no buka solusaun para rezolve. Entertantu nia hala’o hela servisu mak nia monu iha ne’eba, no mate iha servisu laran, ” deputada Josefa ho oin triste hatete.

Ho situasaun sira ne’e hotu, deputada Josefa akresenta, matebian durante asumi responsablidade ida, nia halo ho honestidade, buka duni atu dezenvolve nasaun ne’e ba oin.

Tanba ne’e, ezemplu no esperensia ne’ebé mak matebian husik hela, sai hanesan lisaun ida ba ema hotu, liliu jerasaun foun sira atu kontinua servisu maka’as hodi liberta povo, no halo dezenvolvimentu ne’ebé di’ak.

Deputadu Cesar Valente Pilotu hosi bankada CNRT hatutan, hanesan ema polítiku ida, nia sente lakon tebes. Tanba iha nia moris, Fernando La Sama de Araujo hala’o servisu nakonu ho espiritu atu dezenvolve.

“Ita hotu lakon lider ida ne’ebé mak iha tempu defisil no tempu ne’ebé mak ema hotu lakon esperansa, maun La-Sama hamriik metin nafatin no lori joven sira no orienta nafatin hodi hetan objetivu final ba povo doben Timor-Leste,” Pilotu tenik.

Pilotu realsa, ispiritu ne’ebé mak  matebian Fernando La Sama de Araujo husik hela, tenke kuda nafatin iha Timor-oan hotu nia laran atu buka banati tuir hodi nune’e espiritu sira ne’e labele lakon le’et de’it

Lakon Lider

Ho La-Sama nia mate, halo Prezidente Partidu Frente Revolusionariu Timor-Leste Independente (FRETILIN) Francisco Guterres Lu-Olo hatete, nasaun TL lakon tan ema di’ak ida iha palku polítiku.

“Momentu ne’e ha’u sente todan teb-tebes no hakarak solidariza, Timor-Leste lakon tan dirijente ida kontribui maka’as iha tempu ne’ebé nia halo politika mai to’o agora, mas nia distinu koa nia iha dalan klaran, ” Prezidente Partidu FRETILIN  Lu-Olo hatete bainhira vizita La-Sama iha mortuariu HNGV, Tersa, (2/6).

Nia dehan, La-Sama ema polítiku, mas ne’e iha ema ida-idak nia dalan, maibé ba ema hotu sente katak ho nia mate sente todan tebes tanba TL lakon nia kuadru ida.

Entretantu Jeremias Mendonça dehan, hanesan joven sente triste tanba TL lakon ema figura di’ak iha momentu kontribuisaun ba nasaun ne’e.

“Ami hanesan joven sente triste tanba durante ne’e La-Sama nia kontribuisaun ba prosesu desenvolvimentu nasaun Timor-Leste barak tebes, maibé ohin loron tenke hakotu nia i’is.

Parte seluk Cesario Soares Martins hatutan, TL agora lakon bo’ot figura jerasaun foun ida. “Ha’u sente triste tebes tanba La-Sama uluk hanesan Vise Primeiru Ministru (PM) iha V governu Konstitusional no agora asumi tan kargu hanesan Ministru Estadu, Koordenador Asuntus Sosiais no Ministru Edukasaun, entaun kontribuisaun ba nasaun bo’ot tebes mas ohin tenke hakotu i’is hodi ba moris iha mundu seluk, ” Cesario tenik.

Portantu Diretór HNGV, José Antonio Guterres dehan, Segunda maizumenus simu informasaun hosi Direitór Ezekutivu Hospital Suai, La-Sama monu no agora baixa iha hospital Suai.

Nune’e parte HNGV husu kedan informasaun ba Suai no esplika, antes La-Sama monu halo hela diskursu no sente oin-halai mak monu.

“Depois hodi ba hospital nia ulun fatuk moras, laran sa’e no tensaun alta 110% to’o 150%, depois dehan isin kolen, oin nakukun, entaun ami organiza aviaun ambulansia ba kedan hodi tula hodi mai Dili, ” José tenik.

Nia dehan, ezaminasaun ne’ebé hospital Suai halo ba La-Sama bolu Elektro Kardiograma (EKG) ba korasaun la-detekta buat ida.

Bainhira to’o iha sala emerjensia HNGV tuku 14:00, entaun La-Sama nia kondisaun kritiku ona, entaun nia kesadaran menurun, entaun mediku sira koko nafatin tensaun laiha mudansa nafatin hanesan iha Suai.

“Entaun ita halo fali ezaminasaun USG ba nia fuan la-detekta problema, halo fali CT Scan mak ita identifika emordolojia iha pendarahan iha kakutak, entaun hodi ba ICU halo tratamentu konservativu fó aimoruk para labele provoka nia tekanan otak meningkat, ” José haktuir.

Nune’e haruka foto CT Scan ba mediku espesialista Bedah Saraf  iha Australia no  sira haree katak la-presiza haruka La-Sama ba tanba la-manan buat ida no bele hetan risku seluk mate iha aviaun laran.

Halo mos konsultasaun ba hospital Siluan iha Bali Indonezia no sira sujure hanesan, konsulta fali ba Singapura, sira iha ne’eba dehan, se iha sanksi 10% ba nia kondisaun, entaun ki’ik liu.

“Entaun iha tuku 4:00 madrugada ita nia Ministru edukasaun (ME) nia kondisaun koma tanba tensaun tu’un to’o hotu hodi hakotu i’is iha tuku 8:35, entaun aviaun ambulansia Singapura to’o iha Timor-Leste la-konsege tula, ” José tenik tan. Oras ne’e dau-daun mate-isin tau iha nia uma iha area Ailoklaran.

Entretantu, ME Kovalima hato’o sentidu kle’an. “Edukasaun munisipiu Kovalima fó ninia kondolensia tomak tanba lakon ona ninia lideransa di’ak ida, li-liu iha parte edukasaun nian, ” Direitór edukasaun munisipiu Kovalima, Martinho Amaral ba Timor Post, Tersa, (2/6).

Amaral sei mobiliza hodi fó orientasaun ba eskola hotu, profesores, estudante iha Kovalima katak sei partisipa hodi husu misa ba matebian iha Igreja Ave Maria Suai.

“Ami hanesan profesor ne’ebé tutela ba señor La-Sama rasik mak dirije, ami hanesan profesor lakon figura, no sai hanesan mos lakon aman ida no sente susar tebes atu hetan fali figura ida ne’ebé iha nasionalismu no patriotismu di’ak hanesan matebian, ” hatutan nia.

Nia sublina, maske nia isin lolon lakon ona maibé ispiritu nasionalismu, patriotismu sei hamutuk ho jerasaun foun sira hodi nasaun ne’e avansa ba oin nafatin.

Enkuantu, tuir estudante hosi eskola São Luiz Gonzaga, Inacia Fatima Gusmão sente triste, ida ne’e konsidera katak hosi parte edukasaun lakon ona nai ulun di’ak ida.

Aliende ne’e, Komandante Jéral Polísia Nasionál Timor-Leste lori instituisaun (PNTL) nia naran hato’o sentidu kondolensia.

Komisariu Julio Hornay hatete, La-Sama hanesan liderasan foun ne’ebé mak fó nia kontribusaun tomak ba nasaun.

“Ha’u triste tanba maun La-sama foin sa’e no kontribui nia vida tomak ba nasaun,” Hornay ho matan ben ba jornalista iha ninia servisu fatin, Tersa, (2/6). “Ha’u tanis tanba ha’u rasik koñese di’ak nia, no ha’u mos akompaña ninia moris desde iha tempu Indonezia nian to’o ohin loron nia hakotu i’is, Timor-Leste lakon lideransa ida ne’ebé di’ak hanesan maun La-Sama, “katak tan.

PNTL sei fó apoiu seguransa ho masimu ba mate-isin to’o halot. “Ha’u hanoin komando koloka ona membru sira nomos unidade espesial sei fó seguransa no apoiu masimu. PNTL sei tau seguransa, nune’e atividade bele la’o di’ak, “Hornay informa. (tay/gus/azu/way)

Turki Reis – Timor Post, Kuarta Feira, 03 Juni 2015

Sem comentários: