quarta-feira, 9 de novembro de 2016

Prezidente Parlamentu defende reforsu ba transparénsia orsamentál


Prezidente Parlamentu Nasionál, Adérito Hugo da Costa, ohin defende katak orgaun soberania timor-oan nian hothotu iha obrigasan atu garante eskrutíniu bot ba nivel hothotu, inklui ba iha konta públika, no asegura katak ema hothotu sei komprende ho desizaun ne’e.

“Ita-ninia obrigasaun maka atu asegura katak informasaun kona-ba Orsamentu Jerál Estadu no konta públika tinan oin nian, esplika duni ho klaru no laiha rezerva ruma, no tuir modo jerál, atu sidadaun hothotu komprende kona-ba ne’e, dada atu sosiedade sivil sira mai halo parte, no liu-liu sidadaun hothotu”, tenik Adérito Hugo da Costa.

“Ita iha eleisaun rua, prezidensiál no lejislativa (iha 2017), no tanba ne’e maka ita tenke garante eskrutíniu polítiku bot ba iha nivel hothotu (inklui) liu hosi eskrutíniu konta públika nian”, nia hatutan tan.

Adérito Hugo da Costa ko’alia lia hirak ne’e iha Dili, durante semináriu kona-ba panorama orsamentál ba tinan 2017 nian, ne’ebé halibur deputadu hothotu, governante hothotu nomós reprezentan hosi instituisaun no sosiedade sivil nian sira, atu analiza konta públika timor-oan nian, ba tinan oin.

Prezidente parlamentár esplika katak semináriu ne’e halo parte ba iha “polítika abertura no transparénsia” atu parlamentu nasionál sai duni “uma lolos ida hosi timor-oan nian sira”, no serbisu ne’ebé halo “ba duni timor-oan sira no ho timor-oan sira”.

Tanba konsidera katak informasaun parlamentár “pertense ba públiku”, maka Adérito da Costa defende atu autoridade sira halo barak liu tan, hodi konsolida kanál informasaun ba sidadaun sira, halo supervizaun maka’as no partisipasaun ativa hosi sosiedade sivil no sidadaun hothotu.

"Informasaun parlamentár tenke esplika no fó sai ba públiku, atu nune’e sidadaun hothotu bele komprende no hetan asesu barak liu, lahó diskriminasaun ruma", nia hatutan tan.

Sidadaun hothotu tenke hatene informasaun “kompletu, lolos no atuál” no kona-ba konta públika, bele tenke debate kona-ba “opsaun polítika prinsipál hothotu no implikasaun finanseira idaidak” hosi Estadu nian.

Governu mos tenke halo eforsu ne’e, ba to’o iha nivel plataforma hanesan portál transparénsia ida, hosi konta públika ka mekanismu, atu ajuda esplika kona-ba informasaun, nia dehan.

"Ezersísiu sira hanesan ne’e maka sei hadia ita-ninia demokrasia. Demokrasia la’os nu’udar konstrusaun imediata, maibé hanesan edifikasaun ne’ebé demora no tenke iha pasiénsia.Tenke halo beibeik ida ne’e, pratika no repete beibeik", nia dehan.

Organiza hosi Komisaun Finansa Públika Parlamentu Nasionál Timor-Leste nian, ho apoiu hosi programa Pro PALOP-TL ISC, ne’ebé finansia hosi Uniaun Europeia (UE), maka sorumutu ba loron ohin no kinta-feira, sai hanesan espasu “reflesaun” no ho debate naruk.

Halo parte ba iha prosesu debate Orsamentu Estadu nian ne’ebé Parlamentu Nasionál hala’o daudaun, molok aprovasaun ikus, iha 10-dezembru.

Alénde prezidente no deputadu hosi Parlamentu Nasionál maka halo parte iha enkontru ne’e, inklui mos ministra Finansa, ministru Planeamentu no Investimentu Estratéjiku, adjunta Serbisu Ordenadór Nasionál, prezidente hosi Tribunál Rekursu, governadór hosi Banku Sentrál Timor-Leste, organizasaun la’os-governamentál sira, hanesan La’o Hamutuk no Rede Feto, reprezenta hosi Uniaun Europeia, PNUD (Programa Nasoins Unidas ba Dezenvolvimentu), UN Women no Banku Mundiál nian sira iha Timor-Leste.

Projetu Pro PALOP-TL ISC, ho finansiamentu europeu eruso milloens 6,5 (fatia bot ne’ebé jere hosi PNUD) hodi “reforsa kapasidade instituisaun superiór kontrolu, parlamentu no sosiedade sivil” iha “kontrolu esternu, fiskalizasaun parlamentár no eskrutíniu públiku despeza ho konta públika” iha Nasaun Afrikanu Lian Ofisiál Portugés ho Timor-Leste.

Proposta Orsamentu Estadu Timor-Leste ba tinan 2017, sei ho gastu dolár rihun milloens 1,39, tuun liu desde 2010 no reseita rihun milloens 1,41.

SAPO TL ho Lusa 

Sem comentários: